Historijski muzej u Sarajevu: portreti narodnih heroja

U kolekciji Historijskog muzeja u Sarajevu nalaze portreti 104 narodna heroja, među njima i pet iz Mostara.

Orden narodnog heroja ustanovljen je još u toku Drugog svjetskog rata, Ukazom Josipa Broza Tita 15.8.1943. godine. Dodjeljivan je onima koji su pokazali “nesvakidašnji heroizam na bojnom polju ili u držanju pred neprijateljem”. Narodnim herojem proglašeno je 1322 učesnika kojih je najviše poginulo na teritoriju Bosne i Hercegovine – njih 32%. Među narodnim herojima bila je 91 žena.

U Zbirci umjetničkih djela Historijskog muzeja BiH čuvaju se 104 portreta, koji su rađeni prema fotografijama, a naručilac je bio muzej, koji se obratio poznatim umjetnicima YU slikarstva, kao što su: Ismet Mujezinović, Vojo Dimitrijević, Petar Tiješić, Mario Mikulić, Rizah Štetić, Hakija Kulenović, Ljubo Lah, Franjo Likar i drugi, u periodu od 1948. do 1953. godine. Rađeni su tehnikom ulje na platnu.

Narodni heroj Mladen Balorda

Petar Tiješić, 64,2 x 54, 1952.

Narodni heroj Karlo Batko

Stevo Jenovac, 63,5 x 55,5, 1953.

Narodni heroj Adem Buć

Pero Bodroža, 65,3 x 54, 1952.

Narodni heroj Mithat Haćam

Milan Vasiljević, 65 x 54,2, 1952.

Narodni heroj Hasan Zahirović Laca

Nada Novaković, 65 x 54, 1948.

Biografije slikara:

PETAR TIJEŠIĆ – Akademski slikar (Sarajevo, 06.09.1888. – Sarajevo 1978.)

Studirao na akademijama u Beču (1908.) i Krakovu (1908.-1913.). Radi kao nastavnik crtanja u Sarajevu i Mostaru (1914.-1918.). Godine 1921. osniva zajedno sa K. Mijićem i R. Petrovićem u Sarajevu privatnu slikarsku školu.

U radovima rane faze, nastalim od 1918., slika na realistički način motive iz života i rada bosanskog rudara. U kasnijem razdoblju prevladavaju pejzaži, mrtve prirode (voće), građanski interijeri i portreti. Tiješićevo slikarstvo u osnovi je realističko s naglaskom na volumenu i materijalnosti slikanih predmeta; to dolazi osobito do izražaja s radovima nastalim 1922.-1925. pod uticajem pokreta «Nova stvarnost». Izdao 1921. mapu litografija Crteži iz rudnika.

Samostalno izlagao u Sarajevu, Zagrebu, Osijeku, Novom Sadu, Somboru, Subotici, Zrenjaninu, Pančevu i Beogradu.

STEVO JENOVAC – O njemu je malo poznato. U štampi se spominje 1945. godine kao “slikar iz Vojvodine”, a deset godina kasnije radi kao scenograf u pozorištu.

PERO BODROŽA – Akademski slikar.

Svoju prvu samostalnu izložbu imao u Sarajevu. Pored tehnike ulja na platnu radio mozaike. Od 1. septembra 1960. do 1. jula 1962. godine bio pomoćnik direktora Umjetničke galerije BiH.

Deskriptivnu realnost prvih radova umjetnik pomjera u korist emotivne likovne sinteze. I mozaici su kod ovog slikara izgubili strogost i asimetričnost, zamijenjeni su slikovitom igrom prirodnih motiva i kontrastima boja.

MILAN VASILJEVIĆ – Slikar (Prijedor, 1910.-Sarajevo,2004.)

Radio kao scenograf u sarajevskom i banjalučkom pozorištu. Član ULUBIH od 1948. Učestvovao na izložbama ULUBIH-a u Sarajevu, Beogradu, Ljubljani, Skoplju, Splitu. Bio zastupljen na izložbi portreta Tita u Tuzli. Imao više samostalnih izložbi u BiH. Više puta bio na studijskim putovanjima u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Mađarskoj. Godine 1949. dobio nagradu Vlade BiH za likovni rad.

NADA NOVAKOVIĆ – (Hašani, Bosanska Krupa, 1915.-Sarajevo, 1993.)

Rođena 1915. u Hašanima kod Bosanske Krupe. Interes za crtanje počinje da ispoljava od najranijeg djetinjstva. U naprednoj sredini ustaničkog kraja već 1941. pristupa narodnooslobodilačkom pokretu, a u partizane odlazi 1942. godine, gdje radi kao slikar, propagator i borac. Poslije proboja na Sutjesci, zarobljena i deportovana u zeničku kaznionu, zatim logor Sajmište u Zemunu i prisilni rad u Austriju, gdje je zatiče oslobođenje. Iz ratnog perioda sačuvano je tek nekoliko crteža, dok je najveći dio izgubljen ili nestao. Poslije rata se školuje na Državnoj srednjoj školi za likovnu umjetnost u Sarajevu i radi kao likovni pedagog.

Izvor: Historijski muzej Bosne i Hercegovine. Zahvaljujemo saradnicima muzeja na ustupljenom materijalu.

Spomen-ploče narodnih heroja na Partizanskom spomen-groblju:

Fotografija na naslovnici: radiosarajevo.ba, Izložba “Was ist Kunst Bosnia and Herzegovina / Heroji 1941 – 1945”, rezultat saradnje Historijskog muzeja BiH u Sarajevu i Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske 2018. godine.