Florijan Mićković: Heroji inspirisali kipara
Stradanje i otpor naroda – to je osnovna poruka mog najnovijeg spomenika koji govori o iskonskoj borbi za opsianak, o vječitom grču rođenom u želji da se pobijedi i slomi nasilje – kaže Florijan Mićković.
Za mostarskog akademskog kipara Florijana Mićkovića, koji ie završio studije u Zagrebu u klasi Antuna Augustinčića, kiparstvo je ljubav i radost, otkriće i životni smisao. U njegovim djelima, svaka ideja, misao i forma dobijaju snagu viđenog i doživljenog a najdraža Mićkovićeva likovna preoukpacija, jesu narodni heroji, radnički tribuni. Govoreći o svom putu, životnom i stvaralačkom, umjetnik kaže da je zavolio te ljude – isto, kao i rodnu Hercegovinu.
U to smo se uvjerili ovih dana, u njegovom ateljeu u Medreskoj ulici br. 4. Mićković je upravo završio rad na realizaciji spomenika borcima i žrtvama rata u Čitluku. Bijeli kameni spomenik, visok 2,30 m, rađen skoro godinu dana već je pripremljen za transport.
Stradanje i otpor naroda, to je osnovna poruka mog spomenika koji, uz to, govori o iskonskoj borbi čovjeka za opstanak, o vječitom grču rođenom u želji da se pobijedi i slomi nasilie … U meni je intimno prisutna želja da istražujem, iznalazim … Vidite, na svakom detalju i obliku došla je do izražaja emocija a ona, po mom mišljenju, kipar skom djelu daje najvažniju dimenziju …
Uporedo s ovim djelom Mićković ie završio bronzani por tret liiečnika i revolucionara Ante Jamnickog čija je bista postavljena pred Domom zdravlja u Posušiu. kao i poprsja Hamze Hume koja će se uskoro naći u sarajevskom Velikom parku, pred zgradom mostarskog Narodnog pozorišta i mostarskom osnovnom školom koja nosi piesnikovo ime. Mićković je uradio i globus za nadgrobni spomenik poznatog kosmopolite Ante Ramljaka – “Tune” iz Posušja.
Ovaj kipar, čija djela posjeduju svojevrsnu likovnu harmoniju, radio je i bistu revolucionara i španskog borca Blagoja Parovića, koja se nalazi pred školom u njegovom selu Biogradu kod Nevesinja, zatim portrete boraca i heroja – Ivana Krndelja iz Čitluka, Ljupka Matijevića iz Lištice, Novice Domazeta iz Ljubinja i Save Medana, čiji bronzani lik stoji u holu GP »Hercegovina« u Mostaru. Mićković je napravio i poprsja gotovo svih mostarskih narodnih heroja – dra Safeta Mujića, Adema Buća, Hasana Zahirovića – Lace, Šefika Obada, Ljube Brešana i drugih.
– To je bila moja inspiracija ali i moj dug slobodarskom Mostaru i ustaničkoj Hercegovini. Nezgoda je samo u tome što sam portrete ovih zaslužnih liudi radio po fotografijama, ali mi je pomogla i živa riječ i razgovori s niihovim savremenicima i saborcima. Dok sam, na primierm radio Parovića, razgovarao sam s nekoliko istaknutih prvoboraca i ratnih veterana, a knjigu “Španija u srcu” čitao sam nekoliko puta.
Od svih kiparskih disciplina Mičkoviću je najbliži rad na portretu koji mu, kako objašnjava, pomaže da se uspješno opire svim plimama pomodnosti i eksperimenata. Njegova dva rada prezentirana su i na izložbi Jugoslovenskog portreta u Tuzli. Kad je riječ o izložbama, pomenimo da je Mićković prvi samostalni nastup imao u Mostaru 1962. godine, zatim dvije izložbe u Dubrovniku i jednu u Riminiju u Italiji. Njegovi radovi su bili prisutni i na svim kolektivnim izložbama članova Mostarske podružnice ULUBIH-a.
– Likovni život Mostara vrlo je intenzivanm što potvrđuju stalni nastupi i afirmacija slikara na širem jugoslovenskom planu. Ova sredina daje podršku likovnim stvaraocima, ali, na žalost, u svim javnim parkovskim prostorima grada postavljena je samo jedna skulptura – kaže um-
jetnik napominjući da su on i njegove kolege mnogo angažovani na školama i da bi kao profesionalci mnogo više pružili da imaju više slobodnog vremena.
A. KEBO
Izvor: “Oslobođenje”, 13.10.1975.
PRILOG: Revolucionarni opus Florijana Mićkovića



Akademski vajar Florijan Mićković autor je dvije biste NH Mladena Balorde Lobre, 1960.g. (lijevo) i 1985. g. (desno i u sredini). Bista je otkrivena 13. februara 1985. godine, zajedno sa bistom narodnog heroja i njegovog druga Hasana Zahirovića Lace (dole). Biste je otvorio Enver Ćemalović, tadašnji general-pukovnik u penziji i nosilac Partizanske spomenice 1941, komesar Mostarskog bataljona, Lobrin i Lacin drug. Nalaze se u parku ispred vile »Neretva« u Mostaru.
Narodni heroj Hasan Zahirović Laca









Bista narodnog heroja Ljube Brešana Feđe je otkrivena u okviru obilježavanja godišnjice RO “Soko” vazduhoplovstvo 25. januara 1985. godine, u krugu metaloprerađivačkog kompleksa otkrivena je bista. Na svečanosti je govorio Damjan Rotim, tadašnji predsjednik Opštinske konferencije SKBiH Mostar.



U parku, nasuprot zgradi Opštinskog vijeća Saveza sindikata, nekadašnjeg Radničkog doma, otkrivena je bista narodnog heroja Jusufa Čevre 26. jula godine. Tom prilikom je govorio Vasko Gnjatić, član Savjeta Republike i prvi komesar Mostarskog bataljona. Bista se više ne nalazi na istom mjestu.

Na otkrivanju biste maja 1985. godine, u novopodignutom parku, na raskrsnici ispred Fabrike duvana, govorio je Muhamed Hama Grebo, jedan od ratnih sekretara Mjesnog komiteta KPJ za Mostar, nosilac Partizanske spomenice
i član Savjeta Republike.
Narodni heroj Mustafa Ćemalović Ćimba



Bista narodnog heroja Mustafe Ćemalovića Ćimbe otkrivena je 3. jula 1985. ispred zgrade Osnovne škole “Salko Pezo”. Tom prilikom govorila je Bisera Taušan. Bistu je otkrio Ćimbin drug i saborac Alija Ala Kreso, nosilac Partizanske spomenice 1941. godine.

Bista narodnog heroja Mithata Haćama nalazi se u prostorijama Odreda izviđača koji nosi njegovo ime. Bista je otkrivena u tim prostorijama na Balinovcu u Mostaru 20. aprila 1985. godine. O revolucionarnom liku i djelu Mithata Haćama govorio je Radmilo Braca Andrić.




Bista narodnog heroja Šefika Obada otkrivena je u parku ispred Osnovne škole u Blagaju, koja nosi njegovo ime, 20. decembra 1985. godine. O Šefikovom životnom putu i revolucionarnom djelu govorio je Risto Ivanišević, predsjednik SUBNOR-a Mostar. Bistu je otvorio nosilac spomenice 1941.g. Džemal Dizdar Džemac.
Druge biste u Mostaru:
Savo Medan





Veljko Vlahović


Džemal Bijedić

dr Ante Jamnicki

Bista je otkrivena 1986. godina ispred Medicinske škole u Ulici Matije Gupca. Uklonjena je tokom posljednjeg rata, a pronađena je na otpadu.
pjesnik Hamza Humo



Biste Hamze Hume se nalaze u Sarajevu i ispred Narodnog pozorišta u Mostaru.
Biste van Mostara:
Ivan Krndelj



Blagoje Parović




Narodni heroj Novica Domazet

Narodni heroj Jure Galić



Spomenik Juri Galiću otriven je 1978. g. na Perića Brigu, Kamenmost kod Imotskog: “U prisutnosti velikog broja građana, omladine, pionira i boraca 24. listopada je na Perića brigu otkriven spomenik narodnom heroju Juri Galiću Velikom, koji je na tom mjestu poginuo u siječnju 1943. godine. Uz suprugu, sinove, unuke i sestru, ovoj svečanosti prisustvovale su delegacije SUBNOR-a i omladine Ljubuškoga, rodnog mjesta poginulog heroja i delegacija Metkovića, gdje je počela njegova revolucionarna djelatnost, te viceadmiral Josip Žužul (…)”



Fotografije: Arhiv Florijana Mićkovića, i monografija “Mostarci narodni heroji Jugoslavije”. Zahvaljujemo na ustupljenom materijalu.

Florijan Mićković je rođen u Mostaru 1935. godine. U svom rodnom gradu je završio srednju školu, a Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Antuna Augustinčića 1962. godine. Na Akademiji mu je pozirao i slavni svjetski šahovski prvak Robert Bobby Fisher. Bio je član je ULUBiH-a i ULUH-a. Njegovu bronzanu figuru “Ženski akt”, inače njegov diplomski rad, Grad Mostar je otkupio i postavio u glavnom gradskom parku 1964. godine. Radio je spomen-biste narodnih heroja Mostara, Ivana Krndelja, Džemala Bijedića, travara Rade Marušića, pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića i Hamze Hume, dr Antu Jamnickog i dr Safeta Mujića, umjetnika Milivoja Uzelca. Atelje mu je bio srušen u ratu, i njegova brojna djela širom Hercegovine su bila oštećena ili uništena. Tokom svoje bogate umjetničke karijere izlagao je širom svijeta, a po sopstvenom priznanju, najradije se sjećao grupne izložbe članova Mostarskog likovnog kruga. Dugogodišnji pedagoški radnik, jedan je od najzaslužnijih umjetnika za oživljavanje kolonije u Počitelju nakon rata. Upamćen je kao “voljen i cijenjen umjetnik”. Umro je 2021. godine.
Povezani članci: