Spomenik ilegalcima u Mostaru: Ante Ajduk ili Tomo Kljujić – ko je bio peti talac?

U starim tekstovima, pa i savremenoj štampi, još uvijek se ponekad navede ime Ante Ajduka kao jednog od pet talaca obješenih u Mostaru 19. novembra 1943. godine. Međutim, peta žrtva toga dana nije bio Ante Ajduk nego Tomo Kljuić.

Nije poznato kada i kako je prvi put objavljeno ime Ante Ajduka kao jedne od žrtava, ali bilo je to prvih godina nakon rata. Nalazilo se i na nekadašnjoj spomen-ploči koja je stajala u blizini mjesta egzekucije:

Na prvoj spomen-ploči je pisalo pogrešno ime jednog od obješenih: Ante Ajduk. Izvor: spomenicinob.info

Greška je ispravljena prilikom izrade nove spomen-ploče. Tada je uklesano ime prave žrtve, Tome Kljuića.

Evo šta nam je poznato o Anti i Tomi, iz istorijske literature:

Ante Ajduk je bio partizan rodom iz Vrgorca. Bio je u grupi 19 Dalmatinaca koji su se novembra 1942. godine pridružili Mostarskom bataljonu. O tome čitamo u istoimenoj knjizi Envera Ćemalovića. Već marta 1943, Ante gine u bici u Porimu. Dakle, u vrijeme vješanja mostarskih talaca novembra 1943, Ante je već bio poginuo.

ODLOMCI iz knjige “Mostarski bataljon”:

Dolazak Ante Ajduka u Mostarski bataljon sa 18 drugih Dalmatinaca 12. novembra 1942. godine.

Kratka biografija Ante Ajduka je u registru boraca na kraju knjige, sa vremenom i mjestom pogibije:

odlomci iz knjige “Mostarski bataljon” Envera Ćemalovića.

O Tomi Kljuiću poznato je manje. Za razliku od ostalih četvoro obješenih čije kratke biografije su u knjizi “Spomenica Mostara 1941.-1945.”, u sekciji “Pali borci”, Tomo Kljuić je zabilježen kao “radnik iz Metkovića, neoženjen” u sekciji žrtava rata .

Takođe, Tomo Kljuić je jedini od pet talaca koji, kako se čini, nije imao spomen-ploču na Partizanskom spomeniku, te se postavlja pitanje zašto.

Ante Ajduk, iako partizan, nije na Partizanskom vjerovatno jer su ploče po definiciji dodijeljivane borcima iz Mostara i okoline koji su po rođenju ili boravkom bili vezani za Mostar. Tomo Kljujić, iako rodom iz Metkovića, djelovao je u Mostaru ali ostaje nejasno da li je i koliko bio aktivan u pokretu otpora. U svakom slučaju, to je nešto što bi trebalo istražiti i razjasniti.

GALERIJA:

Taoci obješeni 19. 11. 1943. godine:

s lijeva na desno: maloljetni Ekrem Ćurić, Mujo Babić Selimhodžić, Darinka Bitanga. Skroz desno su tijela Bože Skočajića i Tome Kljuića.

Fotografije spomen-ploča: S. Demirović (2018.)

Spomenik:

Spomenik ilegalcima je izgrađen oko 1976. godine. Izvor: spomenicinob.

Spomenik i spomen-ploča danas.

Fotografija dole: Spomenik ilegalcima, februara 2024. Fotografije u gornjem redu: spomen-ploča obješenim taocima koja se nalazi s druge strane ulice, preko puta Spomenika ilegalcima. Jedno od imena na spomen-ploči je Tomo Kljuić. Snimci G. Miletić-Buzaljko.

Spomenik ilegalcima, poznat u narodu i kao “Tajna ruka”, bio je omiljeno mjesto za fotografisanje.

Na slici: članovi foto-kluba “Salko Šestić” sedamdesetih godina XX vijeka. Zahvaljujemo na ustupljenom materijalu.

Mostarske kiše pored Spomenika ilegalcima. Na fotografiji su Josip Sliško, kompozitor (sa gitarom, lijevo) i Željko Samardžić, pjevač (u crvenom odijelu desno).