O rastinju na Partizanskom

U svojih gotovo šezdeset godina postojanja Partizansko spomen-groblje je došlo od vrhunske hortikulturalne uređenosti do potpune zapuštenosti. Ovdje se prisjećamo biljaka koje su nekad krasile najveći mostarski spomenički kompleks.

O stanju Partizanskog spomenika (koje u velikoj mjeri važi i za 2024. godinu), napisano je u jednom izvještaju 2005. godine:

(…) Stanje zelenih površina

Partizansko spomen-groblje spomenik je i gradskog pejzaža. Prirodni okvir kompleksa čine šikare autohtonog drveća i grmlja oplemenjene čempresima i alepskim borovima čime je postignuta mediteranska forma pejzaža te utisak jedinstva spomenika i prirode. Šira zona oko objekta pošumljena je 60-tih godina te su ta stabla danas dostigla svoju punu fiziološku zrelost. Strme padine spomenika bile su nepravilno ozelenjene nasadima mediteranskih zimzelenih trajnica (ruzmarin, lavanda, santolina-zelena i siva te kadulja). Dekorativno zelenilo je zbog neaktivnosti nastavilo svoj prirodni rast.

Danas se ispod samonikle vegetacije (pavit i kupina) mogu naći ostaci ovih vrsta koje su odrvenile i zakržljale. Iako je protekao dulji period neodržavanja cijeli kompleks pruža sliku bogato ozelenjenog prostora na kojem se ističu ogromne krošnje alepskog bora i vretenasta stabla čempresa.

Da bi zelene površine nastavile da egzistiraju i vratile svoj nekadašnji izgled potrebno je izvršiti
detaljno uklanjanje samonikle divlje vegetacije koja se ne uklapa u koncepciju rješenja i guši
postojeću vegetaciju. Rekonstrukcija travnjaka, površina pod trajnicama i grmovima može se vršiti
etapno i naknadno kroz novu sadnju i održavanje.

Izvor: dokument “Proglašenje Partizanskog spomen-groblja nacionalnim spomenikom”, Grad Mostar, Odjel za urbanizam i graditeljstvo; br. 07-42-1958/05; maj/svibanj 2005.

Rastinje koje je planski ukrašavalo spomen-kompleks prvih 27 godina:

Grmasto cvijeće:

Zimzeleno i listopadno grmlje:

Polegle četinjače:

Borovica (Juniperus horizontalis)

Visoke četinjače:

Listopadne stablašice:

Fotografije: wikimedia i google search.

Mapa cvjetnih površina:

Na samom spomeniku pod travom je 5.345 kvadratnih metara, od čega je šest terasa 1.326 kvadratnih metara. Cvjetna površina iznosi 2.950 kvadratnih metara.(…) Izvor: “Partizanski spomenik u Mostaru.”

Legenda:

FOTO-PRILOG – rastinje na Partizanskom spomeniku u prve tri decenije:

Izvor: “Partizanski spomenik u Mostaru” (1980.). Fotografije: Slobodan Krstanović i Ćiril Rajić (Raič).

foto: Genoveva Fruet, MIT.edu (1989)