Vlajko Skiba: Prve učenice maturantkinje u mostarskoj gimnaziji
Među prvim maturantkinjama mostarske Gimnazije su i žene-borci sa Partizanskog spomen-groblja.
Emancipacija žene u Bosni i Hercegovini tekla je sporo. Dolaskom austrougarske vlasti u društvenim promjenama osjeća se lagana i promjena i u životu žena. Žene postepeno raskidaju srednjovjekovne obaveze koje su ih držale u porodici izolovane od spoljnjeg svijeta. Od prvih plašljivih koraka do prvih vidnijih promjena u načinu života žena iz naše patrijarhalne sredine proteklo je dosta vremena. Najvidnije su promjene u životu žena iz građanskih porodica koje su se brzo prilagođavale u životu što su ga sa sobom donijeli stranci. Sa razvojem školstva pojavljuje se i kod žena interesovanje za obrazovanje. Uočavajući potrebu obrazovanja i kod žena mnogi građani žele da omoguće školovanje svojim kćerima. Najčešće su zadovoljavani građani sa osnovnim obrazovanjem. Smjeliji i napredniji građani omogućavali su nakon završenog osnovnog školovanja svojoj djeci i školovanje u nekim drugim postojećim školama koje su bile namijenjene za obrazovanje ženske djece. Veoma su rijetki oni građani koji su smatrali da je potrebno školovati žensku djeci i pripremati ih za više i visoke škole. Ukoliko su i postojale takve namjere kod roditelja, njih je bilo teško realizovati. Školovanje u gimnazijama u Bosni i Hercegoivni nije odmah dozvoljeno za žensku djecu. Tek od 1912. godine dozvoljeno je ženskoj djeci da redovno posjećuju nastavu. Do toga su po obrazovanju škole ženska djeca mogla privatno polagati razredne ispite. Zbog navedenih razloga ni Gimnazija u Mostaru ranije nije mogla imati među svojim učenicima i učenice kao redovne đake.
Prve učenice, koje su privatno polagale razredni ispit u Gimnaziji, bile su kćerke raznih austrijskih činovnika što su u Bosni i Hercegovini obavljali razne poslove. Zanimljivo je da je Velika gimnazija u Mostaru dvije godine prije nego što je dozvoljeno ženskoj djeci da se redovno školuju u gimnaziji imala jednu učenicu koja se pojavila da polaže ispit zrelosti. U glavom zapisniku o ispitu zrelosti iz 1910. godine, jesenski rok, nalazi se ima SOFIJA PL. KRUSZELNICKA. Među podacima nalazimo da je rođena u Krupi (Bosna) i da je kći Franje Kruszelnickog, savjetnika kod Vrhovnog suda u Sarajevu, kao i podatak da je kao privatna učenica vršila nauke u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Sofija pl. Kruszelnicka polagala je ispit zrelosti u septembru 1910. godine. Zbog slabe ocjene iz srpskohrvatskog jezika upućena je da iziđe ponovo na ispit za pola godine. Listajući zapisnike sa pismenog i usmenog ispita i glavne zapisnike o ispitu zrelosti za 1911.-1912. godinu ne nalazimo nigdje ime Sofije pl. Kruszelnicke. Vjerovatno je polagala završni ispit u nekoj druogj gimnaziji u Bosni i Hercegovini. Nesumnjivo je da je, ako ne prva žena, svakako jedna od privh žena u Bosni i Hercegovini koja je pristupila plaganju završnog ispita u Gimnaziji.
Dvije godine kasnije pojaviće se prva učenica koja je uspjela da položi ispit zrelosti u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Dakle, u istoj godini kada je dozvoljeno učenicama da budu redovne učenice, Velika gimnazija u Mostaru imala je i prvu ženu koja je položila ispit zrelosti. Ta je učenica Berta Bergman, kći Josipa Bergmana, nadzornika željezničke pruge. Ovaj brižan roditelj službujući u raznim mjestima u Bosni i Hercegovini, gdje su mu se i rađala djeca (Blažuj, Hadžići, Doboj, Visoko) uspio je da svoju djecu iškoluje. Interesantno je da su njegove tri kćeri i jedan sin (Berta, Marija, Lujza i Alfred) položili ispit zrelosti u Velikoj gimnaziji u Mostaru.
Berta Bergman je sve razrede, od prvog do osmog, polagala privatno u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Ispit zrelosti polagala je privatno i položila ga u februaru 1912. godine. Poslije uspješnog završetka studija medicine Berta je obavljala ljekarsku dužnost u gradu gdje se školovala. Jedno vrijeme bila je u našoj školi školski ljekar. Ovoj nama dragoj, naprednoj i vrijednoj liječnici koja je bila cijenjena u gradu Mostaru, ustaški zlikovci su ugasili život u logoru Jasenovac.
Njena sestra Marija Bergman 1912. godine u junu poližila je ispit zrelosti kao druga učenica u redu. Polagala je privatno ispite i maturu kao i njena sestra Berta. Poslije studija i ona se vratila da radi u školi za koju je vazno njeno školovanje. Bila je vrijedan i poznat stručnjak i pedagog. Danas je poznata kao dr Marija Kon, profesor Sarajevskog unvierziteta, koja je odgojila mnoge generacije i dala dragocjen doprinos svojim esejima, člancima, kritikama i prevodima iz njemačke beletristike i naučne književnosti. Pisala je o djelima: BIRGERA, GIMELSHAVSENA, HAJNEA; KLAJSTA; GEEA, STEFANA CVAJGA, ANE SEGERS, FRANCA VERFELA, B. FRANKA, E. GLEZERA, T. MANA, B. BREHTA, G. GRASA, VELJKA PETROVIĆA i IVE ANDRIĆA.
Kuriozitet je da je treća po redu učenica koja je položila ispit zrelosti u Velikoj gimnaziji u Mostaru opet jedna od sestara Bergman. To je Lujza Bergman. Ona je položila ispit zrelosti 1920. godine u ljetnome roku kao i njen brat Alfred. Lujza Bergman je studirala farmaciju. Danas je poznata kao Lujza Krčmar i živi u Mostaru.
Poslije sestara Bergman pojaviće se mnoge učenice na ispitu zrelosti. Ako posmatramo kojim su redoslijedom polagale ispit zrelosti učenice po nacionalnosti, doćemo do sljedećih podataka. Nakon sestara Bergman, koje su po nacionalnosti Jevrejke, prva žena poslije njih biće hrvatske nacionalnosti. To je Danica Strelec, kći Josipa Streleca, gradskog vrtlara. Rođena je u Božjoj Kovini (Hrvatska). Ona je u svom školovanju imala više poteškoća od prethodnih maturantkinja. Od prvog do četvrtog razreda polagala je razredne ispite privatno u Velikoj gimanziji u Mostaru. Peti razred gimanzije završila je u Velikoj gimnaziji u Sarajevu, sedmi i osmi u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Ispit zrelosti Danica Strelec položila je 1920. godine u ljetnjem roku. U Mostaru postoji gradsko područje koje se zove STRELČEVINA. Po tumačenju nekih Mostaraca područje je dobilo naziv po Josipu Strelecu koji je na tom području imao svoj rasadnik i povrtlarsko zemljište.
Prva maturantkinja velike gimanzije u Mostaru je Darinka Knežić, kći Luke Knežića, trgovca. Po nacionalnosti je Srpkinja. Ona je privatno polagala razredne ispite do šestog razreda. Šesti, sedmi i osmi razred završila je kao redovna učenica Velike gimanzije u Mostaru. Knežić Darinka položila je ispit zrelosti 1921. godine u ljetnom roku.
Najsporija emancipacija žene odvijala se u muslimanskim porodicama. Naslijeđe iz prošlosti i veće nrpovjerenje od ostalih stanovnika prema “Švabi” uticalo je da se žene slabije oslobađaju. Proces oslobođenja žene bio je neminovan, ali je ona na putu svoje emancipacije nailazila na teže prepreke. To se može vidjeti i po školovanju učenica iz muslimanskih porodica. Fatima Brkić je prva učenica Muslimanka koja je položila ispit zrelosti u Mostarskoj gimnaziji. Ona je bila redovna učenica za sve vrijeme školovanja. Ispit zrelosti položila je 1936. godine.
Vlajko Skiba, direktor gimnazije. Izvor: (75 godina Gimnazije u Mostaru (1968.), Mostar.)
PRILOG:
Dr Berta Bergman i njen mlađi brat Alfred Bergman su pali borci sa Partizanskog. Sestra Marija je izgubila sina Mihajla, a Lujza kćerku Radojku tokom NOB-a. Radojka je bila učenica Gimnazije početkom rata. Njeno ime se nalazilo na spomen-ploči palim profesorima i đacima Gimnazije koja je bespravno uklonjena početkom rata devedesetih.
Spomen-ploče članova porodice Bergman:
