Edita Mulaosmanović: Dvije pjesme

Zašto grad traje i zašto mu treba donositi cvijeće, otkrivaju nam stihovi mostarske pjesnikinje napisani povodom vijesti o devastaciji Partizanskog spomen-groblja sredinom juna 2022. godine.

GRAD DIV

Zamisli dođe ti 
da rušiš jedan grad 
brišeš tragove njegove prošlosti 
pretvaraš u ono 
što nikad nije bio 
niti će biti 

Zamisli dođe mi 
da ti kažem 
u lice kukavice 
da grad traje 
stoljećima 
a ti 
jadan 
i bijedan 
samo jedan kratki život 

Zamisli 

Grad - div 
A ti 
patuljak iz Liliputa

Mostar, 15.6.2025.

***

Poberite sve bijele cvjetove 
I crvene
I žute
Poberite cvjetove svih boja
Sve
I donesite gradu
kojem ih kradu

On ne zna živjeti bez cvijeća
Cvijetom diše
Sa vitih munara
visokih zvonika
ljubav piše

Poberite cvjetove svih boja
Bijele
Crvene
Žute
Da u gradu
kojem ih kradu
cvjetaju ljubav i nadu

Mostar, 16.6.2025.

POSEBNI PRILOZI:

Edita vam čita:

Pjesnikinja ima posebnu vezu sa Partizanskim spomen-grobljem – tetka njene majke, pali borac Đulsa Mehmedović (1925 – 1944) je tu sahranjena.

Jedna od pet kćeri Osmana Mehmedovića iz mostarskog kvarta Bjelušine, Đulsa, školovala se u Sarajevu gdje se upoznala sa naprednim idejama, kako su ih tada zvali. U partizane je otišla sa 17, a poginula sa 19 godina. U porodici je ostalo sjećanje da se jedne noći iskrala iz kuće da bi se pridružila Mostarskom bataljonu, zbog čega su roditelje, kao sumnjivce, privodili u policiju na ispitivanje. Upamćena je i priča o ranjavanju u stomak od gelera dok je jahala na konju, te da je jahanje dalje nnnpogoršalo njeno stanje. Umrla je od posljedica ranjavanja 14. februara 1945. Bila je prvobitno sahranjena u Prozoru, a od 1965. njene kosti počivaju na Partizanskom spomen-groblje u Mostaru.

S lijeva na desno: Đulsa Mehmedović, fotografija iz brošure “Partizanski spomenik u Mostaru”, nekad je stajala u Muzeju Revolucije u Mostaru; spomen-ploča Đulse Mehmedović (fotografija S. Demirovića 2018.); mladost Mostara kraj mladosti koja je pala za slobodu jednog grada: pjesnikinja pored tetkine spomen-ploče krajem osamdesetih.

Zahvaljujemo Editi Mulaosmanović na ustupljenim podacima.