brošura “Partizanski spomenik u Mostaru” (1980.)
knjiga “Spomenica Mostara 1941-1945.”
drugi dokument ili dokaz o spomen-ploči (na pr. fotografija)
Omer I. LIVNJAK
OMER (IBRAHIMA) LIVNJAK, rođen 26. oktobra 1923* u Vitini kod Ljubuškog*. Školovao se i živio u Mostaru, bravar. Član SKOJ-a od 1941. i KPJ od 1942, u Bataljonu od početka 1942, komandir čete. Preživio četnički puč u Bijeloj 1942 – bio je zarobljen u napadu, odveden u zatvor u Konjic sa drugim borcima, ali je spašen u akciji koju je izveo Mehmed Meha Trbonja i još nekoliko boraca. Poginuo u Vlahovićima* kod Ljubinja 6. avgusta 1944.
ODLOMCI IZ LITERATURE:
O četničkom puču:
“Preko uspostavljene veze s Konjicom izviješteni smo da se grupa boraca, pohvatanih nakon četničkog puča. nalazi u Sreskom zatvoru u Konjicu. Odmah je odlučeno da se uputi grupa koja će ih osloboditi. Određeni su isprobani majstori za takve akcije u Mostaru: MEHMED TRBONJA, vođa grupe, SAFET ALAGIĆ, vodič, MUSTAFA ĆEMALOVIĆ ĆIMBA, ABDULAH LUGlĆ i HASAN ZAHIROVIĆ LACA. (…) Grupa je krenula prema Konjicu, noću pregazila Neretvu i stigla pod zidine zatvora. Alagić i Laca su u limarsko-bravarskoj radnji Omera Begtaševića pronašli merdevine i vratili se drugovima. Meha, Laca i Safet su se uz pomoć merdevina popeli na povisok zid i prebacili u dvorište zatvora. Ušli su u otvoreni hodnik i otpočeli odvaljivati vrata na prvoj sobi u kojoj je bila Hiba, supruga Safeta Alagića. i pitali je gdje su ostali, na što je ona odgovorila da su u susjednim sobama. Hibu su preko zida odmah prebacili van zatvora. Susjedna soba bila je otvorena i u njoj su, pokriveni jorganima, spavali konjički skojevci. Vidjevši ih pod jorganima, Trbonja je rekao: »Nisu to naši dok imaju jorgane, pustite ih neka spavaju.« U zatvoru su bili: MUHAMED BOSTANDŽIĆ, MUSTAFA GRABOVAC, OMER LIVNJAK, ENES ORMAN i STJEPAN PAVLOVIĆ. Po prebacivanju preko zida formirana je kolona. Kad je dovoljno odmakla od zatvora, stražar ih je ispratio pucnjavom u znak uzbune. Pregazili su Neretvu i u zoru stigli u Bataljon. Nastala je prava eksplozija radosti, grljenje i ljubljenje. Svi smo se radovali uspjehu akcije i čestitali oslobodiocima. Uspješna akcija je unijela živost medu borce i dugo je spominjana kao primjer drugarstva i požrtvovnosti”.
Zabilježeno je sjećanje na pogibiju Omera Livnjaka:
„Noću 7/8. sa dva bataljona 13. brigada je izvršila ponovno protivnapad na neprijateljeva bočna obezbjeđenja, razbila ih i gonila do Stoca. Međutim, ona nije uočila prolazak glavnine prema Sitnici, a kad se za to saznalo — bilo je već kasno. U borbama, koje su sa manjim prekidima trajale gotovo 48 sati, 13. brigada i Južnohercegovački NOP odred nanijeli su nerpijatelju znatne gubitke (stotinjak izbačenih iz stroja*’). Nisu mu, doduše, uspjele spriječiti prolaz, ali su mu usporili pokret za 2 dana i zamorile ga. Motorizacija i veći dio artiljerije se morao vratiti i ići obilaznim, znatno dužim putem. Neprijatelju je, uz to, propala nada da se ovom najkraćom komunikacijom može koristiti za snabdjevanje i dalje pothranjivanje trupa na bojištu. Iz Brigade su poginula dva vrsna rukovodioca, Omer Livnjak, komandir čete u Prvom i Vasilj Čorlija, komandir voda u Četvrtom bataljonu, a ranjena su još tri borca. Južnohercegovački NOP odred imao je takođe 3 ranjena i 1 zarobljenog borca.“
* prema podacima u knjizi “Spomenica Mostara 1941-1945.” Prema izvoru “Belović, Anđelka ”Pali za slobodu”, borci NOR-a i žrtve fašističkog terora stolačkog kraja 1941-1945. godine”, Omer Livnjak je poginuo “u borbi protiv dijelova 369. legionarske njemačke divizije i četnika Stolačke i Ljubinske brigade 6. jula 1944. u rejonu sela G. Bitunja.”
Belović, Anđelko V. (1989):”Pali za slobodu”, borci NOR-a i žrtve fašističkog terora stolačkog kraja 1941-1945. godine; Ćemalović, Enver (1986): Mostarski bataljon, Mostar; Seferović, Mensur (1988): Trinaesta Hercegovačka NOU Brigada, Beograd; Seferović, Mensur (1955): Drugovi iz bataljona, “Narodna prosvjeta”, Sarajevo; Hercegovina u NOB 1. dio, Beograd, Vojno delo; Komnenović, Danilo; Kreso, Muharem (1979): 29. hercegovačka divizija, IZ, Beograd; grupa autora: Spomenica Mostara 1941-1945. Fotografija: Partizansko spomen groblje već privlači i strane turiste (vijesti.ba)
Fotografija: S. Demirović
Fotografija borca: iz knjige “Partizanski spomenik u Mostaru”, prema članu porodice koji ga je prepoznao.
Poznajete li detalje iz života ovog borca? Pošaljite nam vaše priče i fotografije. Sačuvajmo od zaborava!