brošura “Partizanski spomenik u Mostaru” (1980.)
knjiga “Spomenica Mostara 1941-1945.”
drugi dokument ili dokaz o spomen-ploči (na pr. fotografija)
Salem A. SKIKIĆ
ALIJA SALEM (AVDIJE) SKIKIĆ, rođen 12. oktobra 1922. u Mostaru, krojač. Član SKOJ-a od 1941. U NOV i POJ stupio u proljeće 1942. u Mostarski (konjički) bataljon. Borac, poginuo u četničkoj zasjedi u Dramiševu juna 1942. godine.
Iz sjećanja Ibrinog saborca iz Mostarskog bataljona, Branka Popadića:
„Novica i Vaso Glogovac, sa još 20 mještanam dotadašnjih partizana iz sela Dramiševa (…) na prevaru su razoružali i povezali 12 boraca (Mostaraca) iz sastava partizanskog voda u Dramiševu. Uhvaćene borce su, po naređenju Novice Glogovca 4. juna 1942. odveli na kraj sela, gdje su ih streljali i bacili u krečanu. To su bili mladići, mahom radnici i đaci, svi članovi KPJ i SKOJ-a, i to: Alikalfić Ibro Duje, radnik iz Mostara, borac Džafebegović, Hadžiomerović Muhamed, radnik iz Mostara, Kosjerina Branko, službenik iz Mostara, Kljako Omer, radnik iz Mostara, Skikić Salem, radnik iz Mostara, Stipić Tomo, radnik iz Mostara, Šarić Hido, đak iz Mostar, Šehović Alija, radnik iz Mostara i Kreso Mustafa, radnik iz Mostara. Tako su samo na Dramiševu usmrtili 19 boraca…“
Po Enveru Ćemaloviću:
„Poslije podne, oko 16 sati. u selo Kruševljane dolazi Jovan Glogovac, koji je ispričao da su u Dramiševu i na Zaboranima pobili dosta komunista i Crnogoraca i razoružali 12 Mostaraca, koji se nalaze u podrumu njegove kuće. Ponudio je da komandir žandarmerijske kasarne Ranko Ivančević pošalje desetak ljudi, preuzme zatvorenike i preda ih Italijanima u Nevesinje. Pošto su mještani taj prijedlog odbili, Jovan se vratio u Dramiševo. Po Jovanovom povratku u selo sazvano je četničko vijeće pod rukovodstvom Novice Glogovca, koji odluči da razoružane borce pobiju. Po mraku četnici izvode zatvorenike, odvode ih nakraj sela i strijeljaju.“
Ćemalović, Enver (1986): Mostarski bataljon, Mostar; grupa autora: Spomenica Mostara 1941-1945.
Fotografija: S. Demirović.
Poznajete li detalje iz života ove osobe? Pošaljite nam vaše priče i fotografije. Sačuvajmo od zaborava!