{"id":29797,"date":"2023-10-04T14:51:24","date_gmt":"2023-10-04T13:51:24","guid":{"rendered":"https:\/\/partizansko.info\/bogdan-clanci\/"},"modified":"2024-10-20T05:51:25","modified_gmt":"2024-10-20T04:51:25","slug":"bogdan-clanci","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/partizansko.info\/en\/bogdan-clanci\/","title":{"rendered":"Articles about Bogdan"},"content":{"rendered":"\n
\n
\n <\/span><\/span><\/span>
\n
\n \n
\n
\n

Articles about Bogdan<\/h1>\n <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n
\n <\/span><\/span><\/span>
\n
\n
\n
\n \n
\n
\n

Razgovori s Bogdanom, <\/span>\u010dlanci o Bogdanu, Bogdanovi <\/span>zapisi <\/span><\/h2>\n
 <\/span><\/span><\/div> <\/div>\n<\/div>\n\n
\n
\n <\/div>\n<\/div>\n\n
\n
\n

INTERVJUI S BOGDANOM<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n\n

\n
\n

Intervju Refika Hamzi\u0107a<\/span> (1965)<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n

REFIK HAMZI\u0106: Spomenik u kamenom moru<\/h1> <\/div>\n<\/div>\n\n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: list \u201e<\/span>Borba<\/a>\u201c, 26.9.1965.<\/span>
<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n


<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n \n

\n
\n

Intervjui Selene Seferovi\u0107\u00a0<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n

BOGDAN BOGDANOVI\u0106: Mi \u0107emo spomenik lako popraviti<\/h1> <\/div>\n<\/div>\n\n
\n
\n

Na ulazu \u0161ok?! Crnom masnom bojom od prizemlja do prvog sprata, po zidovima i prozorima, strelicama i zlokobnim usta\u0161kim znakom “U”, putokaz do ulaznih vrata familije Bogdanovi\u0107! Za\u010du\u0111uju\u0107e mirni i pribrani, rekli su mi da su to vidjeli upravo tog jutra – 11. marta ove, 1992. godine. Prethodnog dana prof. Bogdanovi\u0107 dao je kra\u0107u izjavu “Oslobo\u0111enju” povodom prve eksplozije na Partizanskom roblju. Za drugu, koja se dogodila u 3.10 sati istog dana, ja sam mu, na \u017ealost, rekla.<\/p>\n

– Znate \u0161ta, prva re\u010d \u0107e biti da pozdravim sve svoje prijatelje u Mostaru. Tamo ima jo\u0161 puno graditelja toga spomenika, svi \u0107e se oni setiti s kojim smo ga elanom i rado\u0161\u0107u gradili, ali ih ne\u0107u pozivati na tugovanje iz jednoga vi\u0161e filozofskog razloga. Nije to prvo umetni\u010dko delo koje leti u vazduh – Dubrovnik, Vukovar, nekad Akropolj, u ovom ratu silne katedrale i mnoga druga razaranja. Prema tome, poru\u010dujem svojim prijateljima da znaju da sam miran i da nisam pretrpeo nikakav \u0161ok, odnosno mogu samo samom sebi da se \u010dudim da to mene nije toliko u\u017easnulo kao \u0161to sam o\u010dekivao.<\/p>\n

– Za mene je bio vrlo, vrlo uzbudljiv, ne mogu u ovoj situaciji re\u0107i prijatan, daleko od toga, ali jedan uzbudljiv ljudski do\u017eivljaj kad sam sino\u0107 na televiziji video silnu silu sveta na Partizanskom spomeniku nad Mostarom. Video sam ljude ozbiljne, blede ali odlu\u010dne da se suprotstave te\u0161kom varvarstvu. Govorim o tome da me ova vest nije uni\u0161tila jer ja ve\u0107 mesecima \u017eivim u i\u0161\u010dekivanju najgorih vesti takve vrste. Prvo borbe oko Jasenovca. Svakog \u010dasa sam o\u010dekivao da \u0107e to odleteti u vazduh, jer su Jasenovac opsedale hrvatske snage, ali Jasenovac su isto tako opsedala i moja bra\u0107a Srbi i neki od njih su pretili da \u0107e da ga bace u vazduh, jer, ka\u017eu predstavlja hrvatsku ru\u017eu, a ne srpski bo\u017eur! Glupostima nema granice.<\/p>\n

U tom primitivnom mentalitetu i na jednoj i na drugoj strani ima jedna mr\u017enja prema vi\u0161im kulturnim vrednostima. Ali, ja mislim da tu ima jo\u0161 ne\u0161to. Mostarski spomenik i po svojoj arhitekturi i po svom duhu je simbol jugoslovenske kulture. On nije srpski, ni hrvatski, ni muslimanski, a svima pripada, ve\u017ee i nosi formulu iznad ovih podela. A sada je\u00a0<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

proskribovano sve \u0161to je proizvod jugoslovenske kulture, sve do velikih imena, i Krle\u017ee, i Andri\u0107a. Krle\u017ea nije samo hrvatski pisac i nikad ne bi mogao biti samo hrvatski pisac. On je jugoslovenski pisac. Andri\u0107 pogotovo, koji nije bio \u010dak ni nacionalno opredeljen. Ja mislim da je to jedan pakleni plan da sve ono \u0161to je \u010disto jugoslovensko, \u0161to nije bila ni Aleksandrova dikatura, \u0161o nisu bili ni Tito ni Titi posljednih godina, sve ono \u0161to je bilo u ljudskim srcima \u010disto, a toga ima jako mnogo, toga je bilo mnogo i poslednjih godina, bilo je jako mnogo Jugoslovena i u Zagrebu. Sve to treba o\u010distiti, i tu su oni izuzetno slo\u017eni. Ako vidite ovde sve razne mistifikacije kulturne po Srbiji, ako gledate ove izlo\u017ebe i koncerte, i sve redom, koje su do te mere pro\u017eete nekim srednjovekovnim reminiscencijama, onda vidite koliko se sada radi na tome da se formiraju mali nacionalni etni\u010dki kulturni modeli. A etni\u010dki kulturni modeli na ovom tlu, ne samo jugoslovenskom nego i balkanskom, su smrt za kulturu. Strahovita erozija kulture svuda, i u Beogradu i u Zagrebu. I zato bih, jo\u0161 uvek, voleo da saznam ko su ti ru\u0161ioci.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna poruka prijateljima u Mostaru. Za\u0161to ne shvatam ovo toliko tragi\u010dno. Ako se mi koji ovako mislimo odr\u017eimo, ako se odr\u017ei jedna nezavisna, neutralna dr\u017eava Bosna i Hercegovina, ona \u0107e u su\u0161tini, hteli to ili ne, prikupiti sve najbolje jugoslovenske vrednosti. Ona druk\u010dije ne mo\u017ee da ekzistira. Ako se to odr\u017ei, mi \u0107emo spomenik lako popraviti. Svi mi tamo napamet znamo svaki kamen i ja i toliki moji ljudi, mi \u0107emo to lako popraviti. Ako nas odnese \u0111avo, onda neka nosi sve redom.<\/p>\n

– Kad me ve\u0107 podse\u0107ate na samo otvaranje Spomenika, priseti\u0107u se. Kad je spomenik zavr\u0161en, onda su bile dve velike, ako tamo mogu da ka\u017eem, ve\u010dere. Jednu su napravili \u0161efovi, vlasti i mo\u0107nici. Na otvaranju spomenika je bio i Dobrica \u0106osi\u0107. On je i\u0161ao da ve\u010dera sa ministrima, a ja sam ve\u010derao sa mojim majstorima i prijateljima. Samo takvu podelu sam mogao da prihvatim, nikakvu druk\u010diju.<\/p>\n

Izvor: list “Sloboda”<\/span>\u00a017.2.1992.<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n \n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n
\n
\n \n
\n
\n

SELENA SEFEROVI\u0106: Kosmi\u010dki simboli Bogdana Bogdanovi\u0107a<\/h1> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n
\n <\/div>\n <\/div>\n
\n
\n \n
\n
\n

Da bi izjava bila upu\u0107ena mojim sunarodnicima u BiH, Srbima u BiH, bila bi jednostavna: Bra\u0107o Srbi, birajte drugoga vo\u0111u i tra\u017eite nove u\u010ditelje, tra\u017eite nekoga ko \u0107e vas u\u010diti da \u017eivite u miru i skladu sa ljudima i sa vremenom u kojem \u017eivite. Ratosiljajte se tih histerika i ludaka koji su nas doveli dovde i, sva je prilika, ako ih ne zaustavimo da \u0107e nas dovesti do samog dna<\/strong><\/p>\n

\u201cMostar je, zna se, jedan od najlep\u0161ih, najposebnijih gradova koje je \u010dovek sagradio u ovom delu sveta\u201d, re\u010di su gospodina\u00a0Bogdana Bogdanovi\u0107a\u00a0<\/a>Bogdana Bogdanovi\u0107a, profesora, arhitekte, skulptora, urbaniste, pisca, filosofa, biv\u0161eg gradona\u010delnika Beograda i po\u010dasnog gra\u0111anina Mostara prilikom otvaranja monumentalnog Partizanskog spomenika \u017ertvama antifa\u0161isti\u010dkog otpora 41-45. izgovoreno sada ve\u0107 daleke 1965. godine.<\/p>\n

Ovaj sinkreti\u010dni umetnik svetskog glasa i ugleda, renesanski \u010dovek na pragu 21. veka, postavio je tom prilikom, a posmatrano iz ovih sada\u0161njih tragi\u010dnih okolnosti u kojima se nalazimo, rekla bih i (gotovo) jedno proro\u010dko pitanje:<\/p>\n

\u201cKako \u0107e ovu gra\u0111evinu tuma\u010diti posle nas? \u0160ta \u0107e u njoj videti, \u0161ta \u0107e do\u017eivljavati? Ho\u0107e li im ona \u0161togod re\u0107i? Ho\u0107e li i deca na\u0161e dece videti u ovom spomeniku sliku nekog \u010dudnog, ponosnog i humanog grada, dignutog kao fatamorgana negde izme\u0111u neba i zemlje? I ho\u0107e li u njemu prepoznati svoj grad u jednom davnom, ponosnom i te\u0161kom vremenu kada je najte\u017ee od svega bilo biti i ostati \u010dovek?\u201d<\/p>\n

Za takve ideale izginula je \u010ditava jedna mladost Mostara (sedamsto pedeset uglavnom dvadesetogodi\u0161njaka, me\u0111u njima i 13 narodnih heroja, imaju svoja imena isklesana u kamenu), palo je vi\u0161e od hiljadu \u017ertava fa\u0161isti\u010dkog terora. Svaki deseti Mostarac nije do\u010dekao slobodu, svaki tre\u0107i stanovnik akrtivno je u\u010destvovao u antifa\u0161isti\u010dkom otporu.<\/p>\n

Esad Elezovi\u0107<\/a> u 21. godini ubijen u Jasenovcu, Pero Markulin<\/a> u 21. na Sutjesci. Vinko D\u017eidi\u0107<\/a> u 29. na Mamuli, dr. Leon \u0160tern<\/a> u 35. u Janjini, Ned\u017ead Arpad\u017ei\u0107<\/a> u 19. u Staroj Gradi\u0161ki, Slavko Bala\u0107<\/a> u 27. u Lepoglavi, Nazif Deli\u0107<\/a> u 35. u Dahauu, Ahmet Dizdar<\/a> u 29. u Norve\u0161koj, Milivoje Vu\u010deti\u0107<\/a> u 21. u Mostaru, Salih Islamovi\u0107<\/a> u 34. u Bengaziju, Luka Janji\u0107<\/a> u 23. u Trstu, Ismet Milavi\u0107<\/a> u 33. u Norviku, Tripo Uljarovi\u0107<\/a> u 23. u Nevesinju, desetoro Vukovi\u0107a\u2026<\/p>\n

Nasumce \u010ditamo njihova imena na kamenim plo\u010dama spomenika u obliku prese\u010denih stabala podignutog u \u010dast razuma, razumevanja i ljubavi me\u0111u Srbima, Hrvatima, Muslimanima, Jevrejima i svim ostalim po\u0161tenim i \u010destitim ljudima.<\/p>\n

Ovim poginulim mladi\u0107ima i devojkama mostarski i beogradski pesnik Svetislav Mandi\u0107 posvetio je stihove: \u201cSvakog dana ja bih s njima da se razgovaram, bole li ih mrtve ruke bez pu\u0161aka, bole li ih mrtve usne bez osmeha\u201d.<\/p>\n

Ovaj spomenik koji u sebi nosi mrtve (podsetimo se motiva \u017ertve u Zidanju Skadra na Bojani, jednoj od najlep\u0161ih i najtragi\u010dnijih pesama u na\u0161oj narodnoj poeziji) bio je; iako na prvi pogled zvu\u010di paradoksalno; vedar i razdragan postavljen u gradskom prostoru i pejsa\u017eu uz nasade mediteranskog zimzelena niskog rasta \u2013 ruzmarina; lavandu; zelenu i sivu santolinu i kadulju; kao da u sebi odslikava \u010ditavu Hercegovinu, kanjon nemirne planinske reke boje tirkiza, sure i strme hercegova\u010dke hridi, dakle, kamen i vodu, zelenilo i svetlost, ba\u0161 sve karakteristi\u010dno za Mostar. U njemu je i veliki broj kamenih plo\u010da skinutih sa starih mostarskih ku\u0107a i oblutka iz Neretve, \u0161est stepenastih terasa poput krovova, a na samom vrhu poput ve\u010dnog plamena krug sa \u0161titom nazvan \u201ckosmos\u201d sa znacima sunca, meseca i zvezda kao krajnji cilj \u010dove\u010danstva. Ti kosmi\u010dki simboli Bogdana Bogdanovi\u0107a otvaraju \u010dudnovata prostranstva ka kojima je \u010dovek oduvek te\u017eio, tra\u017eio se u njima, pomerao je stalno prema njima granice svojih odu\u0161evljenja i saznanja.<\/p>\n

Danas, na \u017ealost, spomenik nije ni vedar ni radostan. Ne \u0161etaju njegovim kamenim liticama zaljubljeni sa rukama spojenim u naj\u010distijim ose\u0107anjima, ne osmatraju voljeni grad sa njegovih bolnih visina, nema vi\u0161e bezbri\u017enih \u0161etnji u suton kad zvezde padaju po njegovim kamenim cvetovima. Sada ga opsedaju jaha\u010di mr\u017enje, ru\u0161itelji lepote, umesto cvrkuta ptica i cvr\u010daka u letnjim zvizdanima zastra\u0161uju\u0107e odjekuju eksplozije. Ranjen je spomenik sa svim univerzalnim vrednostima, krvari, te\u0161ke su i duboke njegove rane\u2026 Tu su ideje poni\u017eene, a vi\u0161i oblici inteligencije uni\u0161teni. Do\u0161lo je do su\u017eavanja svesti, dogodila se sramota.<\/p>\n

Tim povodom primio me je gospodin Bogdanovi\u0107 \u010diju smo izjavu objavili u prethodnom broju \u201cSlobode\u201d. Za one koji je nisu pro\u010ditali, ponavljamo glavnu misao:<\/p>\n

\u201cMostarski spomenik i po svojoj arhitekturi i po svom duhu je simbol jugoslovenske kulture. On nije ni srpski, ni hrvatski, ni muslimanski, a svima pripada, ve\u017ee i nosi formulu iznad ovih podela. A sada je proskribovano sve \u0161to je proizvod jugoslovenske kulture\u2026 sve ono \u0161to je bilo u ljudskim srcima \u010disto, a toga ima jako mnogo, toga je bilo mnogo i poslednjih godina\u2026\u201d<\/p>\n

*Na pitanje da prokomentari\u0161e najnovija zbivanja u Beogradu \u2013 miting opozicije 9. marta i okupljanja studentske i \u0161kolske omladine, g. Bogdanovi\u0107 ka\u017ee:<\/strong><\/p>\n

Nade u bolje \u0107e biti onog trenutka kad razbijemo, sad \u0107u upotrebiti pravu re\u010d, medijski fa\u0161izam. Kad ljudi kao \u0161to sam ja, a dobar je broj takvih ljudi, dobiju priliku da do\u0111u na prvi program TV, po\u010de\u0107e da se ra\u0161\u010di\u0161\u0107ava situacija. Ali upravo da ja ne bih do\u0161ao na taj program, male tajne krvolo\u010dne grupe fa\u0161isti\u010dke ispisuju mi ve\u0107 po drugi put po hodnicima usta\u0161ke oznake. Mi se ovde sada ose\u0107amo kao Jevreji 1933. god. u Nema\u010dkoj. U svemu tome, ma koliko te\u0161ko i neprijatno bilo, ja nalazim veliku moralnu potporu za svoj stav koji je ve\u0107 dobro poznat, jednom re\u010dju, pona\u0161am se ni po babu ni po stri\u010devima.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/div>\n

\u00a0<\/p>\n

To je upravo pritisak u strahu da se ne \u010duje moj glas, jer, vidite, vi pominjete sve moje javno opho\u0111enje sa delovima biv\u0161eg jugoslovenskog prostora (intervju za HTV, u \u201cSlobodnoj Dalmaciji\u201d i \u201cBorbi\u201d) izuzev Srbije. U Srbiji moga glasa nema. Borba se jedina usudila i napravila taj hrabri gest-intervju sa mnom, a ina\u010de ovo sve sti\u017ee okolo, preko Skoplja, Splita, Pri\u0161tine, Sarajeva.<\/p> <\/div>\n<\/div>\n\n

\n
\n

Izvor: objavljeno u “Slobodi”, preuzeto u “Glib i krv”, 1996.<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n

*Na moj komentar da se taj glas ipak daleko i dobro \u010duje i da ima odjeka u glavama i srcima po\u0161tenih ljudi, g. Bogdanovi\u0107 nastavlja:<\/strong><\/p>\n

O\u010digledno ja ipak ne\u0161to krupno predstavljam, ne znam \u0161ta kad se na mene tro\u0161i tolika energija, pa, ako hoi\u0107ete, i tolike pare. Za poslednjih 5-6 godina koliko je samo TV emisija napravljeno protiv mene, koliko je \u0161tampano hartije, pla\u0107enih pisaca i pamfletista anga\u017eovano, da ne govorim o onima koji su me pratili, prislu\u0161kivali, ogromna tehnika i ogromne pare tek da sam ja ponekad ponosan, vi\u0161e su potro\u0161ili nego sve \u0161to mi je moja domovina dala za spomenike koje sam gradio. Nije mi, ipak, jasno u \u010demu je ta moja velika va\u017enost za ovaj re\u017eim. Pretpostavljam da se re\u017eim u Srbiji u\u017easno, pani\u010dno pla\u0161i nekoliko pitanja na koja nema odgovora. \u0160ta je sa Kosovom, to ne postoji, uzgred budi re\u010deno, ni opozicija ga ne postavlja. Drugo pitanje je za Milo\u0161evi\u0107a jo\u0161 te\u017ee. Za\u0161to sad prihvata ono \u0161to je mogao da prihvati pre godinu dana.<\/p>\n

*Mislite na konfederalni oblik preure\u0111enja zemlje?<\/strong><\/p>\n

Na \u017ealost, vi\u0161e nema konfereracije za koju sam ja bio od prvog trenutka. Mi bismo danas imali neku, kakvu-takvu Jugoslaviju, ne bismo imali nekoliko hiljada mrtvih, razorene i uni\u0161tene gradove, pola miliona Hrvata i Srba besku\u0107nika. Pitanje je sada ko \u0107e se od njih vratiti, imaju li gde da se vrate. Kao \u0111avola se boje tih pitanja. Da se vratimo, ako hoi\u0107ete, na onaj poslednji nesretni 14. kongres SKJ. Da je onda prihva\u0107ena slovena\u010dka opcija, sve bi i\u0161lo drugim putem. Verovatno bi do\u0161lo do prirodne podele partije na dve, recimo jednu evrokomunisti\u010dku i jednu socijaldemokratsku, javile bi se i druge partije, sve do nacionalnih. Vi\u0161epartijski sistem bi u\u0161ao zakonomerno i pokrio bi celu teritoriju Jugoslavije i sve bi i\u0161lo druga\u010dije. Na ova pitanja \u0107e morati ne samo da se odgovori nego i da se odgovara<\/p>\n

*To \u0161to u Beogradu uporno ostajete i pored otvorenih pretnji i pritisaka, je li u pitanju neki inat, pogotovo \u0161to Vas mnogi gradovi zovu da u njima \u017eivite: Sarajevo, Skoplje, u Mostaru ste po\u010dasni gra\u0111anin.<\/strong><\/p>\n

Znate \u0161ta, jednom re\u010di, i ja sam hajduk, nisam ni ja pile od \u017eute vate. Ne\u0107u banditima da dozvolim da me oteraju iz moga grada kad sam ve\u0107 dvesto godina ovde.<\/p>\n

*Kako komentari\u0161ete situaciju u Bosni i Hercegovini uo\u010di i naro\u010dito nakon referenduma?<\/strong><\/p>\n

Preksino\u0107 sam D\u017eevadu Karahasanu rekao, a za njegov \u010dasopis \u201cIzraz\u201d pi\u0161em svoju arhitektonsku biografiju u kojoj jo\u0161 nisam do\u0161ao do Mostara, eto vidite i sami kako se ona iz dana u dan nastavlja i komplikuje, mom dragom D\u017eevadu sam rekao da imam \u017eelju da saop\u0161tim bosanskohercegova\u010dkoj javnosti pone\u0161to. On mi je obe\u0107ao da \u0107e nekoga poslati, ali niko nije do\u0161ao, pa \u0107e ovo biti prilika da sad ne\u0161to ka\u017eem. Da bi izjava bila upu\u0107ena mojim sunarodnicima u BiH, Srbima u BiH, bila bi jednostavna: Bra\u0107o Srbi, birajte drugoga vo\u0111u i tra\u017eite nove u\u010ditelje, tra\u017eite nekoga ko \u0107e vas u\u010diti da \u017eivite u miru i skladu sa ljudima i sa vremenom u kojem \u017eivite. Ratosiljajte se tih histerika i ludaka koji su nas doveli dovde i, sva je prilika, ako ih ne zaustavimo da \u0107e nas dovesti do samog dna. Govorim sad kao Srbin. Najte\u017ei poraz \u0107e iz svega ovoga izvu\u0107i srpski narod, a taj \u0107e poraz biti moralni, duboko psiholo\u0161ki. Uzmite samo ovaj rat. Svi su ratovi stra\u0161ni i prljavi, ali smo svi mi vaspitavani i ratovali smo u ime neke pravde, dr\u017eali smo se nekih ratni\u010dkih normi, vite\u0161ki su bili, a sad smo uvu\u010deni u najprljaviji i najru\u017eniji rat u svojoj istoriji, koji smo, uzgreb budi re\u010deno, izgibili. \u0160to su teritorije u nekom neodre\u0111enom statusu to ne zna\u010di ni\u0161ta. Taj poraz, taj moralni poraz srpske nacije \u0107e i na\u0161i unuci i praunuci morati da ispa\u0161taju.<\/p>\n

*Onda nije \u010dudo \u0161to Vas nema na TV Bgd!<\/strong><\/p>\n

To \u0161to vama sada govorim ja bih od slova do slova, razume se, i tamo rekao. A to \u0107u do\u017eiveti, ako uop\u0161te do\u017eivim. Jer, mi \u017eivimo u nekoj \u010dudnoj smesi u\u017easne diktature, u nekoj vrsti medijskog fa\u0161izma i privredne demokratije. Milo\u0161evi\u0107u mo\u017eete sad baciti uvredu u lice i govoriti sa omalova\u017eavanjem, a mnogi to ve\u0107 i \u010d ine, sve on to trpi, samo ne trpi ova 2 \u2013 3 pitanja: \u0161ta si uradio sa Kosovom, (od onog njegovog \u010duvenog niko ne sme da vas bije, iseljavanje se sa Kosova nastavlja i za\u0161to nisi prihvatio konfederaciju i da u\u0161tedi\u0161 ljudske \u017eivote i da spasi\u0161 jednu generaciju, a sad bi hteo konfederaciju al\u2019 sad to vi\u0161e nama. I opozicija nosi jedan deo krivice za zalu\u0111ivanje srpske nacije) osim \u010dasnih izuzetaka oko Ujdija, reformista i raznih antiratnih i sli\u010dnih pokreta. Nije ni ona u\u010dila pravim stvarima, ali, da se razumemo, ja ih podr\u017eavam u osnovnom da se ovo mora promeniti, i glasam za njih, iako im idejno ne pripadam.<\/p>\n

*Da li je no\u0107 nakon referenduma u Bosni i Hercegovini opametila ljude?<\/strong><\/p>\n

Opametila ih je, verovatno. Samo, takvi u\u017easi ostavljaju stra\u0161ne o\u017eiljke. Kako \u0107e sada da se ose\u0107aju, da opet krenem od Srba (neka svako krene u svemu od samoga sebe i svojih) oni Srbi koji su sa \u010darapama na licu bili na barikadama kad si\u0111u u \u010dar\u0161iju i da sa svojim kom\u0161ijama razgovaraju. Treba mnogo mudrosti i strpljenja da se koliko-toliko o\u017eiljci svega ovoga ratnog stanja ubla\u017ee.<\/p>\n

Sloboda, Mostar, 24. mart 1992<\/strong><\/p> <\/div>\n<\/div>\n\n

\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n
\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: arhiv porodice Seferovi\u0107<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n

SELENA SEFEROVI\u0106: Ne vra\u0107am se u zemlju budaliju, a kad stane rat, rado bih \u017eivio u Sarajevu ili Mostaru<\/h1> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n
\n <\/div>\n <\/div>\n
\n
\n \n
\n
\n

Povodom ru\u0161enja Va\u0161eg spomenika u Mostaru, marta 1992. godine, napravili smo za mostarsku Slobodu intervju u kojem ste se obratili i va\u0161im sunarodnicima Srbima proglasom<\/span>:\u00a0<\/span><\/strong>\u00ab<\/span><\/strong>Bra\u0107o Srbi, birajte drugoga vo\u0111u i tra\u017eite nove u\u010ditelje.\u00a0 Tra\u017eite nekoga ko \u0107e vas \u00a0u\u010diti da \u017eivite u miru i skladu sa ljudima i sa vremenom u kome \u017eivite.\u00a0 Ratosiljajte se tih histerika i ludaka koji su nas doveli dovde, i sva je prilika, ako ih ne zaustavimo, da \u0107e nas dovesti do dna.\u00a0 Narod koji \u0107e izvu\u0107i najte\u017ei poraz iz ovoga bi\u0107emo mi Srbi, a taj \u0107e poraz biti moralni i duboko psiholo\u0161ki.\u00bb<\/span><\/strong><\/p>\n

To je bilo vrijeme kada rata u BiH jo\u0161 nije bilo, a kada su Vas i Va\u0161u porodicu, iz koje je i gospodin Ivan \u0110uri\u0107, Va\u0161 sestri\u0107, zvani\u010dna srpska \u0161tampa i javnost nazivali izdajnicima, usta\u0161ama, kada ste pra\u0107eni, prislu\u0161kivani, kada Vam je prije\u0107eno i smr\u0107u, i kada ste se, kako ste rekli, osje\u0107ali kao Jevreji 1933. u Njema\u010dkoj.\u00a0 Uskoro potom, i Vi i gospodin \u0110uri\u0107 bili ste primorani napustiti Beograd i krenuti u svijet, u izbjegli\u0161tvo.<\/span><\/strong><\/p>\n

BOGDANOVI\u0106<\/span>: Da, ta\u010dno.\u00a0 Evo, sada, dok razgovaramo, jo\u0161 nas mu\u010de zastra\u0161uju\u0107e vesti koje sti\u017eu iz Srebrenice, \u017depe, kada se ponovo ljudi odvode u koncentracione logore, a \u017eene i deca trpaju u kamione ili be\u017ee u zbegove po okolnim \u0161umama, i to sve na o\u010digled Evrope i sveta koji to posmatraju i ne\u0107e da pomognu Bosancima ni u \u010demu.\u00a0 Sarajevo se i dalje gu\u0161i i ubija, kao i svi ostali lokaliteti u toj zemlji velikomu\u010deniku.\u00a0 Kada sam sa \u017eenom napustio Beograd, mislio sam da sam kako-tako pre\u017eiveo sve te u\u017ease i zlo\u010dine na tlu biv\u0161e zemlje, jer Jugoslaviju kao re\u010d ne uzimam rado u usta po\u0161to je kompromitovana, nego mislim na na\u0161 nekada\u0161nji zajedni\u010dki prostor.\u00a0 Ali, kada me je ovih dana iz kabineta Hansa Ko\u0161nika u Mostaru pozvao g. Safet \u0106i\u0161i\u0107, sa molbom da do\u0111em i otpo\u010dnem obnovu Partizanskog spomenika, shvatio sam da sam ipak bio mrtav na neki na\u010din, i da sam se najedanput ponovo rodio, i to ne zbog mog spomenika, kakav moj spomenik, nije on bitan kad je \u010ditav Mostar poru\u0161en, Sarajevo, cela Bosna, a o Starom mostu ne smem ni da razmi\u0161ljam, kao ni o tolikim d\u017eamijama i ostalim sakralnim i svetovnim objektima, kada su toliki ljudi pobijeni, osaka\u0107eni, raseljeni.\u00a0 Ta radost nije bila zbog mene li\u010dno, ja nisam va\u017ean, ali je zato va\u017ena ideja da jedan Nemac, istina pravi antifa\u0161ista, svakako na inicijativu samih Mostaraca sa leve obale Neretve, podr\u017eava inicijativu da se obnovi spomenik partizanima koji su ratovali protiv njegove nacije, a Srbi i Hrvati ga sru\u0161ili, kao i sam grad, Stari Most i sve ostale mostove na Neretvi.\u00a0 Pa se ja sad pitam: kakvi smo to mi ljudi-neljudi, i kako je sve ispreturano u ovom ludom svetu, a Bo\u0161njaci tamo u ru\u0161evinama, bez hrane i lekova, obnavljaju ku\u0107e Svetozara \u0106orovi\u0107a, Alekse \u0160anti\u0107a, otvaraju biblioteke, sakupljaju knjige.\u00a0 To vam sve slu\u017ei na \u010dast i da dodam i ovo, kada sam svojevremeno progla\u0161en za po\u010dasnog gra\u0111anina Mostara, to je bila za ceo moj \u017eivot, a sada sam ve\u0107 u sedamdesetim, jedina po\u010dast i odli\u010dje u kojima ina\u010de nisam oskudevao, koje sam istinski voleo i cenio.\u00a0 Zato sam Vam i rekao da bih voleo, kad rat stane, da \u017eivim tamo, ili u Sarajevu, a jo\u0161 i pre ovog rata moja Ksenija i ja smo razmi\u0161ljali da se tamo preselimo.\u00a0 To je, ujedno, i najve\u0107a poruka koju mogu da uputim Bo\u0161njacima i ostalim Bosancima koji su na pravoj strani, koji se bore za ravnopravan \u017eivot me\u0111u narodima i za sve ono \u0161to su najve\u0107i moralni dometi dana\u0161nje civilizacije.\u00a0 Jedino se u BiH ose\u0107am kao kod ku\u0107e, u Beogradu \u2013 ne.<\/span><\/strong><\/p>\n

Koji li \u0107e Vam sad epitet prilijepiti kad ove rije\u010di odu u javnost…<\/span><\/strong><\/p>\n

BOGDANOVI\u0106<\/span>: Ja ho\u0107u da idem na onaj svet apsolutno \u010dist i sve do poslednjeg daha bori\u0107u se da se zlo\u010din koji su u ovom ratu Srbi napravili (a svako je odgovoran da pre svega govori o svojima) osudi i krivci kazne.\u00a0 Pa \u0161ta ko\u0161ta da ko\u0161ta, tu cene nema.\u00a0 Konkretno, dok ne vidim Karad\u017ei\u0107evu glavu i ostalih iz kompanije zla, mira nema.\u00a0 Ja do tada sebi ne\u0107u da priznam da sam Srbin.\u00a0 Neki dan mi Milo Dor \u2013 Doroslovac \u010dita jednu Karad\u017ei\u0107evu pesmu:<\/span><\/strong><\/p>\n

GRADOM IDU ODELA BEZ LJUDI (a \u010duo sam i drugu \u2013 IDEMO U GRADOVE DA BIJEMO GADOVE).\u00a0 Ta \u00abpesma\u00bb je apsolutno klini\u010dka, u njoj se vidi \u010ditav program jedne medve\u0111e glave koji je na delu sprovodio etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja, preseljenja, silovanja, plja\u010dke.\u00a0 Isto je i Hitler u Mein Kampfu napravio genocidni plan koji je potom sprovodio, a ljudi ga u po\u010detku nisu ozbiljno shvatali.\u00a0 Ili, \u0161ta da radim sa svojim prijateljem pesnikom Ivanom Lali\u0107em kada ga sretnem \u2013 da li da ga udarim ili samo pro\u0111em pored njega, zato \u0161to je i\u0161ao kod Vu\u010durevi\u0107a kamiond\u017eije da primi nekakvu nagradu, u gradu koji je o\u010distio od Bo\u0161njaka i Hrvata , koji je ru\u0161io Dubrovnik i ubio nam zajedni\u010dkog prijatelja Milana Mili\u0161i\u0107a.\u00a0 Ja vi\u0161e ne prepoznajem svoje nekada\u0161nje prijatelje, svoj grad.\u00a0 Ni u snu nisam mogao da verujem da pod stare dane ne\u0107u mo\u0107i da razumem svoju naciju, svoj Beograd koji se u svemu ovome tako ru\u017eno diskvalifikovao, \u0107uti, gleda, u njemu KRIKA NEMA.\u00a0 Ne mogu da shvatim da tamo nema vi\u0161e od 200 \u010destitih, po\u0161tenih ljudi, kao \u0161to su moji prijatelji iz Beogradskog kruga, da do\u0111u na Terazije i ka\u017eu \u2013 STOP, mi nismo za ovu vlast i ovaj rat.\u00a0 Ta amnezija mi je apsolutno neobja\u0161njiva.\u00a0 Vade se na to da nisu obave\u0161teni, a mogu da budu ako ho\u0107e.\u00a0 Uostalom, dovoljno je da svake ve\u010deri gledaju Prvi program zvani\u010dne televizije, pa ako ikako poznaju konfiguraciju Sarajeva, a znaju je, vide svetle\u0107e metke, vide ko koga ga\u0111a preko 1.000 dana, znaju da svaki taj metak tog trena dok gledaju, nekoga ubija ili ru\u0161i po gradu.\u00a0 I jo\u0161 se pitaju ko to puca.\u00a0 Gledaju zlo\u010din u \u017eivo i \u0107ute.\u00a0 \u0106uti opozicija koja je isto nacionalisti\u010dka (osim \u010dasnih izuzetaka u Gra\u0111anskom savezu, Antiratnom i Beogradskom krugu, \u017dena u crnom, itd.)\u00a0 Srpski narod na izborima ne jednom, pa da ka\u017ee\u0161 da je pogre\u0161io, nego tri puta za redom glasa za ovakvu politiku.\u00a0 Po meni, ovde je re\u010d ne o kolektivnoj odgovornosti ve\u0107 o kolektivnoj krivici koju \u0107e i na\u0161i praunu\u010di\u0107i nositi kao te\u0161ko breme.\u00a0 Milo\u0161evi\u0107 je uz propagandu i sve ostalo \u0161to mu je bilo na rapolaganju napravio ZEMLJU BUDALIJU.\u00a0 Upleo je u svoje la\u017ei ceo svet, koji, na \u017ealost, nema politi\u010dara od formata, nego samo \u010dinovnike politike, i to je problem.\u00a0 Mi smo, o\u010digledno, precenili zapadne politi\u010dare koji glasaju, pa ako rezultat ispadne 6:7, onda \u0107e biti ovako ili onako.\u00a0 Tu nema moralnog stava ili se samo ponekad od ponekog deklarativno iznese, ali na delu ne.\u00a0 Te Milo\u0161evi\u0107eve la\u017ei su psihoti\u010dne la\u017ei, la\u017ei jednog ludog \u010doveka koji oduzima budu\u0107nost Srbiji, ako je Srbi uop\u0161te sada imaju.\u00a0 Jer ti ljudi u Srbiji odbijaju da spoznaju istinu \u0161to je patolo\u0161ki sindrom odbijanja stvarnosti.\u00a0 Dokle to ide vidi se i po tome da re\u017eim u cilju tih lagarija koristi i ono \u010dudovi\u0161te, onog idiota Kusturicu (o filmu ne govorim, nisam ga ni gledao), ali pone\u0161to znam iz scenarija, s ciljem da poni\u0161ti pedeset godina zajedni\u010dkog \u017eivljenja, kakvog takvog ali zajedni\u010dkog, u biv\u0161oj Jugoslaviji.\u00a0 Ina\u010de, ne volim njegove filmove jer zloupotrebljava kao profitabilne politi\u010dke teme za li\u010dnu promociju i boga\u0107enje, nehumano, beskrupulozno, kao nesre\u0107ne Rome, pored drugih.<\/span><\/strong><\/p>\n

Mo\u017eda \u0107e Vam re\u0107i da govorite tako zato \u0161to se zna da je Va\u0161 otac pre\u0161ao na islam…<\/span><\/strong><\/p>\n

BOGDANOVI\u0106: Neka ka\u017eu \u0161ta ho\u0107e, ja znam svoje.\u00a0 Da, ta\u010dno je.\u00a0 Moj otac Milan Bogdanovi\u0107, pisac, kriti\u010dar, iz gra\u0111anske porodice, u ono vreme bez slu\u017ebe i u zavadi sa re\u017eimom, primio je islam ne kao veru, nego kao kulturu.\u00a0 Ko ne bi bio za to da prihvati jednu novu kulturu.\u00a0 Hteo je da to u\u010dini u Beogradu kod muftije, pa je oti\u0161ao kod oca Zuke D\u017eumhura da ga posavetuje kako da to uradi, a on ga je uputio u Ni\u0161, gde je sve obavio i dobio ime Mefail Bogdanovi\u0107.\u00a0 Istina, ja pamtim da je on i ranije, sve do 1941. godine, na svojim legitimacijama i paso\u0161ima uvek imao ta dva imena, Milan-Mefail Bogdanovi\u0107.\u00a0<\/span><\/strong><\/p>\n

Na temu kulture, religije, mentaliteta ljudi na na\u0161im prostorima koji je i doveo do svega ovoga, kao i o va\u0161em plodnom i bogatom radu u ovom vremenu, razgovara \u0107emo ne\u0161to kasnije.\u00a0 Ka\u017eite nam sada \u0161ta mislite o Bo\u0161njacima, njihovom legalnom rukovodstvu, predsjedniku i Armiji; imate li za nas poruku, neki savjet, mo\u017eda?<\/span><\/strong><\/p> <\/div>\n<\/div>\n\n

\n
\n

Izvor: objavljeno u listu “Ljiljan”, 16.8.1995.<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n

BOGDANOVI\u0106<\/span>: Prvo, naziv Bo\u0161njaci za etnikum, za celu naciju koji je i u Ustavu, mislim da je adekvatan, jer dosada\u0161nji koji je, u stvari, naziv za religiju, nije bio dobar, pa se \u010desto i zloupotrebljavao, te veliko M, te malo m.  Vi se apsolutno tako ose\u0107ate kao narod koji ima svoj identitet, svoju kulturu, religiju, i tako i treba da bude.  Drugo, a to je i najbitnije, odlu\u010dnost bo\u0161nja\u010dkog \u010doveka da se odupre zlu i agresiji i iska\u017ee golemo juna\u0161tvo, i da prvi put u istoriji stvori svoju Armiju, mene nije iznenadila.  Sve\u017eina duha i sve\u017eina morala \u010doveka koji pripada islamskoj kulturi, a islam je za mene i kultura, kao \u0161to je i pravoslavlje za mene kultura, i katolicizam i redom sli\u010dno, va\u0161a \u010dvrstina, unutra\u0161nja neka ravnote\u017ea koju imate, va\u0161 duh, pa \u010dak i va\u0161 smisao za humor, moraju da izrode dobre rezultate.  A ja taj svet dobro znam, sa vama sam radio, drugovao, putovao po celoj BiH, \u010dak sam za vreme partizanskog antifa\u0161isti\u010dkog rata sa vama i ratovao na Majevici, gde sam bio te\u0161ko ranjen, tako da dobro poznajem taj lokalitet gde je sada Drugi korpus Armije R BiH.  Bojim se da ovi drugi hristijanizovani Slaveni tu ravnote\u017eu nisu imali.  Oni su uvek bili malo mutni u svojim balansiranjima izme\u0111u dobra i zla.  Ta \u017eivotna filozofija \u010doveka koja se zasnivala na tradicijama islama i na duhu orijentalnog dela sveta u kombinaciji sa dobrim evropskim obrazovanjem, meni je veoma dobro poznata.  Kada gledam na TV ili u novinama te mladi\u0107e \u2013 branioce slobode \u2013 kako izgledaju, podsetim se na sebe iz tih davnih dana.  E, sad, kad ih uporedim sa ovim mra\u010dnim mamurnim, polupijanim ubicama vidi se da su to dva sveta, tako da, ube\u0111en sam, \u0160TO SE DOBROTE TI\u010cE, \u0160TO SE MORALA TI\u010cE, \u0160TO SE SRCA TI\u010cE, POBEDA JE NA VA\u0160OJ STRANI.  Uz to, bez oru\u017eja i prava na odbranu na koju vas je svet osudio, uz oskudice svake vrste, Bo\u0161njaci idu napred.  Ali, ne smete vi\u0161e da o\u010dekujete obe\u0107anja sa strane i svojim sopstvenim snagama morate dalje.  Dobi\u0107ete rat, nema druge, a ja se ipak nadam, uporno nadam, da \u0107e vam vremenom prilaziti u sve ve\u0107em broju oni sunarodnici i sa hrvatske i sa srpske strane koji su protiv podele, a to zna\u010di i ubijanja BiH, a za njenu celovitost, za zajedni\u010dki \u017eivot.  Zato sam pismom i podr\u017eao SGV (Srpsko gra\u0111ansko vije\u0107e) o kome dodu\u0161e, doskoro nisam znao ni\u0161ta.  Ovo je moja poruka Bo\u0161njacima i ostalim Bosancima i Hercegovcima.  Ona je, znam,  te\u0161ka, jer podrazumeva nove borbe i nove \u017ertve, ali ja tako procenjujem i ose\u0107am stvari.  A \u0161to se predsednika Izetbegovi\u0107a ti\u010de, ne poznajem ga li\u010dno, ali po svemu \u0161to pratim i zaklju\u010dujem, moje su simpatije uz njega.  Imam jedno veliko suose\u0107anje za ono \u0161to radi.  Vidim da duboko prima sve \u0161to se de\u0161ava, ljudski, za razliku od Milo\u0161evi\u0107a i Tu\u0111mana, koji kao automati, neljudski, tra\u017ee \u0161ta su zamislili.  U njihovim dr\u017eavama ve\u0107 odavno vidim solidne znake fa\u0161izma, to su fakti.  Naprotiv, u BiH pod kontrolom legalne vlasti postoji unutra\u0161nji balans, odande se ljudi ne proteruju, i sada tamo \u017eive zajedno i Bo\u0161njaci i Hrvati i Srbi i svi ostali, u\u010destvuju u vlasti, opoziciji, Armiji, u komandnom kadru.  G. Izetbegovi\u0107 mi daje utisak \u010destitog i po\u0161tenog \u010doveka, moralnog, istinski religioznog koji po\u0161tuje i tu\u0111e svetinje i ne ru\u0161i ih.  To mi imponuje, ta ravnote\u017ea u mi\u0161ljenju, ose\u0107anju i delu.  Recimo, ja mislim da nijedan od srpskih episkopa ne veruje u Boga osim nesre\u0107nog Pavla koji je, slu\u0161am preko Slobodne Evrope, izjavio da su Srbi samo malo bombardovali Sarajevo, nisu mnogo, kao da se mo\u017ee biti malo trudan.  Zlo\u010din je zlo\u010din, ne mo\u017ee se umanjivati.<\/span><\/strong><\/p>\n

I, na kraju ovog intervjua, imate li sada poruku svojim sunarodnicima?<\/span><\/strong><\/p>\n

BOGDANOVI\u0106: Vi\u0161e bi to bila pouka a ne poruka.  Poruke sam im upu\u0107ivao pre 3-4 godine, upozoravao ih i pre rata u Hrvatskoj, a naro\u010dito u BiH, ali me nisu slu\u0161ali, naprotiv, proterali su me gnevni i besni jer im nije odgovaralo to \u0161to sam im poru\u010divao.  A sada je ta pouka jednostavna: Moja bra\u0107a Srbi nisu svesni razmera tragedije u koju su uvukli i druge i sebe.  Otpo\u010deli su dekompoziciju srpske nacije i njeno moralno ubistvo.  Srbi su rat izgubili, to je gotovo, ali su izgubili i DU\u0160U, IZGUBILI SU \u010cAST, IZGUBILI SU SVE, jer posle izgubljene du\u0161e i \u010dasti ne ostaje ni\u0161ta vi\u0161e.  Sve je potro\u0161eno.  I to je rezultat srpskog nacionalizma, te neverovatne luda\u010dke istrajnosti u stvaranju velike Srbije.  A unesre\u0107ili su susedne narode, o \u010demu sam ve\u0107 govorio, i u tom ludilu ima i elemenata samoubistva cele moje nacije.  Ina\u010de, sve su dr\u017eave i nacije i dobijale i gubile ratove, vrlo va\u017eno, ali je va\u017eno i stra\u0161no to \u0161to su Srbi u ovom ratu, ponavljam, izgubili i du\u0161u i \u010dast.  I to o nebeskoj Srbiji je \u010dista nebuloza.  Idi da pogine\u0161 pa ide\u0161 u nebesku Srbiju, \u0161to je primitivna varvarska teologija koju pri\u010daju crkveni velikodostojnici, govore o nekim svetim ocima i pri\u010daju pri\u010de kojih nije bilo ni u 15. veku.  \u010cista nekrofilija.  Taj srpski pravoslavni fundamentalizam se jako gubi s vida kao i srpski separatizam kao najve\u0107e zlo.  Stalno govore da su Jugoslaviju rasturili drugi, a upravo je obratno \u2013 glavni majstor rastura\u010d je Milo\u0161evi\u0107 sa klikom u Beogradu, a sve pod parolom da ni u ma\u0161ti vi\u0161e ne mo\u017eemo da \u017eivimo zajedno (\u0161to su mi \u010dak i neki akademici govorili).  O \u0106osi\u0107u kao autoru takozvanog humanitarnog preseljenja, kao o beni, zlu i minus inteligentnom \u010doveku ne \u017eelim uop\u0161te da govorim.  Tu groznu la\u017e je uz SANU prihvatila JAZU u Zagrebu.  Jo\u0161 od Titove smrti su srpska i hrvatska obave\u0161tajna slu\u017eba radile na rasturanju Jugoslavije.  Istina, verovali su da \u0107e to razbucavanje trajati 15-ak dana, a ve\u0107 traje 3-4 godine, a potraja\u0107e i znatno du\u017ee.  I zato ja kao Srbin mislim da je ovog puta dobro za srpski narod da definitivno izgubi ovaj rat, tek nakon toga da se povrati svesti, ali, prvo da dobije dobre batine.  Ponekad su izgubljeni ratovi korisniji od dobijenih.  Srbija je najpametnija bila kad je izgubila bitku na Slivnici gde je isto vodila jedan glupi rat.  Kralj Milan je potom abdicirao, prestao da pije, da se kocka (smeh), posvetio se reorganizovanju vojske, osnovali su Akademiju nauka, pravu, a ne ovakvu, osnovali su Univerzitet, pravi, a ne ovakav.  I Amerikanci su bili najpametniji kad su izgubili rat u Vijetnamu.  Ovi ljudi koji opsedaju Sarajevo svi moraju biti ka\u017enjeni, a celom narodu se mora da utuvi krivica, da se zna ko je kriv \u2013 ko nevin, ko je pobednik a ko pora\u017een.  Osuda mog naroda je ve\u0107 krenula svetom, mi koji sada \u017eivimo vani to svakodnevno ose\u0107amo.  I setio sam se svog prijatelja Marka Risti\u0107a, koji je za vreme okupacije 1941. godine svakom sve bele\u017eio, jer rat je i svako se poka\u017ee u pravom izdanju.  Moja Ksenija i ja smo \u010ditave testove za identifikaciju mi\u0161ljenja napravili.  Rekao sam joj, molim te, sa svakim \u010dovekom s kojim bude\u0161 razgovarala u Beogradu, pitaj ga je li javno pomenuo Sarajevo, kad i kako, da li uop\u0161te postoji ta re\u010d u njihovom re\u010dniku.  Ako je nema, ako ne postoji, a to \u0107e biti kao lakmus papir za prepoznavanje ljudi, ni ta osoba za nas vi\u0161e ne\u0107e postojati, \u0161ta ja mogu sa takvima da razgovaram.<\/span><\/strong><\/p>\n

\u00ab… U moralnim prepletima ovoga rata, kad su mnogi od nas bili stavljeni pred sudbinsku ra\u010dvu puteva: ili ostati vjeran dobrim tradicijama ili krenuti za podivljalim \u010doporom \u2013 vi ste se odlu\u010dili za te\u017eak, vrlo te\u017eak, ali jedini pravi izbor.  Ono \u0161to sigurno znate, a ja \u0107u vam ipak ponoviti, to je da niste sami.  Sa vama su oni, na \u017ealost, malobrojni, ali odlu\u010dni pojedinci \u0161to su se bez ostatka stavili nasuprot la\u017eima nacionalizma.  Sa vama je i najbolji dio srpske nacije, ona mudra i visoko eti\u010dna omladina koja nije htjela da okrvavi ruke u sramnom ratu i primila je na sebe sve nevolje izgnanstva.  A upravo takve prijelomne odluke kao \u0161to je i va\u0161a, jednog \u0107e dana ipak pomo\u0107i da se skine ljaga sa srpskog imena i da se bar ubla\u017ee poni\u017eenja kad se stanu prelamati ra\u010duni i sabirati zlodjela.  Nema sumnje da \u0107ete vi biti jedan od dokaza da me\u0111u nama nisu utrnule starinske vrline pravi\u010dnosti, hrabrosti i \u010dasti.\u00bb <\/span>(Dio pisma B. Bogdanovi\u0107a upu\u0107enog Skup\u0161tini Srpskog gra\u0111anskog vije\u0107a u Sarajevu)<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p> <\/div>\n<\/div>\n\n

\n
\n


<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: arhiv porodice Seferovi\u0107<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n

SELENA SEFEROVI\u0106: Generalna proba za genocid u Sarajevu<\/h1> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n
\n <\/div>\n <\/div>\n
\n
\n \n
\n
\n

Ja sam ovde u Be\u010du, sticajem okolnosti, do\u0161ao do verodostojnih materijala koje sam istinski prou\u010dio o tome \u0161ta se doga\u0111alo u Zvorniku. Iz dokumenata koja sam odgovorno prostudiirao, jasnos e vidi da je sve bilo komandovano iz General\u0161taba u Beogradu, \u0161to je tragi\u010dno. Ove divlje grupe – arkanovci, \u0161e\u0161eljevci, razni, upali su u grad kao divljaci, ubijali, plja\u010dkali, silovali, palili, ali su se ta\u010dno u odre\u0111enom momentu morali povla\u010diti po planu, kako bi nakon njih u\u0161la vojska. Oni su bili prethodnica. Ali, ove plja\u010dka\u0161e ne mo\u017eete tako lako zaustaviti u tom vandalskom pohodu, treba najmanje dva sata jurnjave i pucnjave da ih vratite, a to zna\u010di da su imali apsolutne rasporede. Skoro sam zapanjen, ne mogu da verujem da je jedan traljavi, govnavi General\u0161tab JNA mogao tako da isplanira, a isplanirano je tako da se \u010dovek prosto u\u017easne. Na primer – nedelju dana pre pokolja u Zvorniku napravili su generalnu probu i svo srpsko stanovi\u0161tvo povukli u Banju Kovilja\u010du, preko Drine, u Srbiju, kao na vikend. Retko ko je to rekao susedu Bo\u0161njaku. Pominje se jedna \u017eena Srpkinja (a mo\u017eda je bio i jo\u0161 poneko) koja je rekla svojoj kom\u0161inici Bo\u0161njakinji: “Idite, ne\u0161to se mnogo ru\u017eno sprema”. Bilo je tu straha, pritisaka, pretnji, i to je ta\u010dno, ali gde je ljudskost, moral, elementarne stvari. Onda su stanovni\u0161tvo vratili, pa je pro\u0161lo jo\u0161 nedelju dana u neobja\u0161njivoj \u0107utnji, da bi ih ponovo prebacili na isto mesto u Srbiju po\u0161to su proverili da to mogu da organizuju, a sve pod propagandom da Bo\u0161njaci spremaju neko zlo, i sve u gebelsovskom stilu monstruoznih la\u017ei, a onda je po\u010deo pokolj. Tako je bilo, ostalo znamo. Po poslednjem popisu stanovni\u0161tva 1991. godine u R BiH u Zvorniku je bilo 81.111 stanovnika, od toga 59,4% Bo\u0161njaka, ostalo su Srbi i drugi, Sada nema nijednog Bo\u0161njaka. \u0160ta je to nego \u010disti genocid po definiciji. I to \u0107e sti\u0107i na dnevni red Ha\u0161kog suda, vide\u0107ete.<\/p>\n

S.S. Sje\u0107am se kad su Karad\u017ei\u0107, Pavle i svita vodili ruskog patrijarha u Bosnu, na Pale, bio je i u Zvorniku, pa je u beogradskoj \u0161tampi izjavio da je tamo vidio popaljene ku\u0107e Muslimana koje su oni, eto, sami spalili kad su bje\u017eali, a bje\u017eali su jer su krivi zbog zlo\u010dina koje su po\u010dinili, pa su se pla\u0161ili osvete.<\/p>\n

BB. Neverovatno. Ja ne mogu da shvatim da takve stvari niko u Beogradu ne\u0107e da zna \/osim \u010dasnih izuzetaka\/, i kad ka\u017eu da ne znaju, ja ih pitam za\u0161to ne znate, ja ne\u0107u da prihvatim to \u0161to vi ne znate, imate da znate, imate da kopate i rukama i nogama i niktima da se sazna istina i krivci za zlo\u010dine izvedu pred lice pravde.<\/p>\n

Napomena: prvi dio intervjua sa profesorom Bogdanom Bogdanovi\u0107em (od 16. avgusta 1995.) objavljen je na dviej strane u “Ljiljanu” pod naslovom “Ne vra\u0107am se u zemlju budaliju, a kad stane rat, rado bih \u017eiveo u Sarajevu ili Mostaru”. G. Bogdanovi\u0107 je odobrio \u0161tampanje ovog odlomka.<\/p> <\/div>\n<\/div>\n\n

\n
\n

Izvor: arhiv porodice Seferovi\u0107<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n


<\/p> <\/div>\n<\/div>\n\n

\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n
\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Selena Seferovi\u0107 i Bogdan Bogdanovi\u0107, prilikom razgovora 1995. godine za drugi intervju “Ne vra\u0107am se u zemlju budaliju, a kad stane rat volio bih da \u017eivim u Sarajevu ili Mostaru. (“Ljiljan” 1995.)<\/p>\n

\u00a0<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n


<\/p> <\/div>\n<\/div>\n\n

\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Selenin suprug Dragoljub Batar u razgovoru sa Bogdanom Bogdanovi\u0107em.<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Fotografije iz arhiva Selene Seferovi\u0107.<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n

NENAD \u017dIVKOVI\u0106: Predstoje nam godine mraka i mra\u010dnja\u0161tva<\/h1> <\/div>\n<\/div>\n\n
\n
\n

Bogdan
Bogdanovi\u0107 je jedna od prvih “\u017ertava” takozvane
“antibirokratske” revolucije. Na Osmoj sednici CK SK Srbije na\u0161ao se
me\u0111u “Pora\u017eenim” snagama. Od 1982. do 1986. godine bio je
gradona\u010delnik Beograda. U penziju se povukao 1987. godine kao profesor istorije
grada i mentor specijalnog kursa “Simboli\u010dke forme” na Arhitektonskom
fakultetu. Autor je vi\u0161e desetina knjiga i radova o gradu i arhitektonskoj
fantastici. Projektovao je dvadesetak memorijalnih celina koje predstavljaju
prekretnicu u savremenoj memorijalnoj arhitekturi. Sa gospodinom Bogdanovi\u0107em
raazgovarali smo nakon pro\u0161lonedeljne tribine o Dubrovniku.<\/span><\/span><\/p>\n

*\u010citav
radni vek posvetili ste izu\u010davanju grada. Recite nam ne\u0161to o sukobu gradskog i
vangradskog.<\/span><\/b><\/p>\n

Taj sukob postoji, prakti\u010dno, od kada postoje gradovi. Jo\u0161
su arijevci, kad su silazili u podru\u010dja civilizacija u dolini Inda razarali
velike gradove, a u svojim spevovima nisu umeli da opi\u0161u ratni\u010dke podvige jer
jednostavno nisu imali pojam za grad, nisu znali \u0161ta je to. Za nomade gradovi
su uvek bili privla\u010dna, ali zabranjena mesta. “Stari zavet”,
“Kuran”, “Ilijada”, puni su citata o uni\u0161tavanju gradova.
Interesantno je da su, po pravilu, potomci tih osvaja\u010da gradova postajali
nosioci sjajnih gradskih civilizacija.<\/span><\/p>\n

Dana\u0161nji \u010dovek se, bar prividno, ne pla\u0161i grada. Gradove
ugro\u017eava gradoljublje. Iz \u010de\u017enje za gradom, a mnogo vi\u0161e iz o\u010dajanja, prema
velikim gradovima teku velike lokalne seobe naroda. U najbli\u017eoj budu\u0107nosti te
seobe bi\u0107e ve\u0107e od one koja je dva milenijuma posle razaranja Troje uni\u0161tila Rim
i mediteranski svet bacila u potpuni haos.<\/span><\/p>\n

Marginalno, neobrazovano, nedou\u010deno, proletersko,
nekultivisano, negradsko stanovni\u0161tvo hrli u gradove. Kada broj stanovnika
grada pre\u0111e odre\u0111enu cifru, on se obnavlja spolja, mehani\u010dkim prira\u0161tajem i to
je normalan proces. Ali ti ljudi moraju prihvatiti gradski na\u010din \u017eivota,
obi\u010daje, pona\u0161anje, manire… Oni moraju suzbiti netrpeljivost prema gradu,
privoleti se dubljim normama gradskog \u017eivota.<\/span><\/p>\n

Danas,
uzgred re\u010deno, grad se samorazara i svojim nenormalnim rastom, svojom
veli\u010dinom. U megalopolisima se gubi pravi urbanitet, gubi se, da tako ka\u017eem
solidarnost me\u0111u gra\u0111anima, intima, poznanstva, uzajamno razumevanje. Aristotel
je govorio da grad ne treba biti ve\u0107i od prostora dopiranja ljudskog glasa, ne
misle\u0107i, naravno, na fizi\u010dko prostiranje glasa, ve\u0107 na mogu\u0107nost komunikacije i
odr\u017eavanja kontakata izme\u0111u gra\u0111ana, mogu\u0107nosti da gra\u0111anin \u010duje i da bude
saslu\u0161an. U ogromnim urbanim sredinama to nije mogu\u0107e i onda nastaje
disonancija, nastaju gradske gerile, porast kriminala, otu\u0111enje, a kod nas jo\u0161
pseudogradske, folklorne subkulture, jer kod nas ne postoji underground
subkultura ve\u0107 folklorna.<\/span><\/span><\/p>\n

*Mr\u017enja
prema gradu je, dakle, glavni razlog razaranja gradskog prostora u ovom ratu?<\/span><\/b><\/p>\n

U uzavrelom vremenu, kakvo je ovo, netrpeljivost prema
gradu poprima patolo\u0161ke oblike. Pravi seljak kad do\u0111e u grad lak\u0161e se u\u017eivljava
od polugradskog ili prigradskog \u010doveka. Polugradski svet je hendikepiran jer je
napustio svoj etni\u010dki milje, a jo\u0161 se nije uklopio u novi, gradski. Ljudi koji
\u017eive na prilazima gradu, u prigradskim naseljima, na periferijama, ljudi koji
su stigli u gradove, a da jo\u0161 nisu shvatili gde su stigli, ljudi koji su
prikra\u0107eni ili im je sujeta ugro\u017eena, ljudi koji su bez posla, bez prihoda,
izbili su u prve redove boraca u ovom ratu. Postali su vojvode, vojskovo\u0111e,
ratnici, zaslu\u017enici. Oni ose\u0107aju duboku averziju prema gradu i gradskom
stanovni\u0161tvu. Oni su na putu da stvore novu bur\u017eoaziju \u010dime se zavr\u0161avaju svi
ratovi. Ratovi \u010desto i nisu ni\u0161ta drugo do oru\u017eane migracije. Kad ovo ka\u017eem ne
mislim da su ove osobine svojstvene nekoj naciji kao naciji, ve\u0107 je re\u010d o
dostignutom civilizacijskom nivou.<\/span><\/span><\/p>\n

*Kako
ocenjujete period posle smrti Josipa Broza? Da li je rat bio neizbe\u017ean u zemlji
koja je 45 godina provela pod nedemokratskim re\u017eimom?<\/span><\/b><\/p>\n

Ja sam naivno verovao da je mogu\u0107a transformacija komunizma
u Jugoslaviji u dru\u0161tvo slobodnog tr\u017ei\u0161ta, i da je tu promenu mogu\u0107e izvr\u0161iti
mirnim putem. Da se na partijskim kongresima \u010de\u0161\u0107e \u010dula re\u010d socijaldemokratija,
da se Partija podelila na levo i desno krilo, na, uslovno re\u010deno bolj\u0161evike i
menj\u0161evike, da je nakon toga uspostavljen vi\u0161epartijski sistem i sprovedeni
izbori i uspostavljene ostale demokratske institucije i kontrola vlasti, danas
bi stvarnost bila radikalno druga\u010dija. Pretpostavljam da je to bio scenario
Zapada, ali su stvari izmakle kontroli, u prvom redu zbog eksplozije
nacionalizma.<\/span><\/p>\n

Jugoslavija je imala \u0161anse da prva u\u0111e u evropski sistem i
sa Markovi\u0107em je to moglo da se desi, ali je sve u\u010dinjeno da do toga ne do\u0111e.
Da je na vreme pregovarano o konfederalnim odnosima i da je oko toga postignut
sporazum, rata ne bi bilo.<\/span><\/p>\n

Iako je te\u0161ko re\u0107i kakva je uloga “mra\u010dnih sila”,
i sivih eminencija, kakvi sve interesi velikih sila postoje, \u0161ta se sve krije u
glavama oficira i politi\u010dara, ne verujem da je na\u0161u situaciju neko smislio. Ona
je toliko apsurdna da nije mogla biti smi\u0161ljena. Niko nije mogao da smisli da
se Slobodan Milo\u0161evi\u0107 pona\u0161a ovako arogantno i inad\u017eijski, da brane\u0107i
Jugoslaviju sru\u0161i Jugoslaviju, da navodno brane\u0107i Srbiju sru\u0161i Srbiju, da sve
dovede do nule. On je “genije” nihilizma i demon nihilizma, on
samorazaraju\u0107i nagon nosi u sebi, i prenosi ga na druge.<\/span><\/span><\/p>\n

*Da
li su pripreme za rat po\u010dele jo\u0161 posle “istorijske” Osme sednice CK
SK Srbije?<\/span><\/b><\/p>\n

\u010cinjenica je da je propaganda za rat sprovo\u0111ena kroz
duhovnu sferu. Romani Dobrice \u0106osi\u0107a, davali su, sve u svemu, ipak idili\u010dnu
sliku rata. Za razliku od, recimo, ratnih romana Dragi\u0161e Vasi\u0107a. Isto tako
ratni filmovi u kojima Bate \u017divojinovi\u0107i ubijaju Nemce na snopove stvarali su
kod nekih slojeva naroda iluziju da je rat onakav kakav nije. Veliku
odgovornost snosi i akademski serkl i intelektualna i ova druga \u010dar\u0161ija koja je
stvarala atmosferu da je srpsko-hrvatski rat neophodan, neizbe\u017ean, da \u0107e biti
dobijen i da je, maltene, koristan. S druge strane, nije postojala antiratna
protivte\u017ea.<\/span><\/span><\/p>\n

.<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n\n

\n
\n

Izvor:\u00a0<\/span>xxz magazin<\/a>\u00a0(2019), preuzeto iz knjige “Glib i krv”, 1992.<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n

*\u0160ta mislite o ideji nezavisnih intelektualaca da napi\u0161u “antimemorandum”?<\/span><\/b><\/p>\n

To je zdrava ideja, ali joj je, figurativno re\u010deno, jedina mana \u0161to je racionalna, a kod nas danas ni\u0161ta \u0161to je racionalno ne prolazi. Realizacija te ideje mora da po\u010dne od sistematske promene mentaliteta. To nije neizvodljivo u savremenom svetu – i to se najbolje vidi u razlici mentaliteta u dve nema\u010dke dr\u017eave. Zapadni Nemci su solidno prevaspitani, nema sumnje. Zatim, treba shvatiti da je lep\u0161e \u017eiveti u zemlji sa vi\u0161e kultura, nego u monokulturnoj sa vi\u0161e religija, nego samo sa jednom. Stranci su shvatali vrednost jugoslovenskog multikulturalizma bolje nego mi – prednosti raznolikosti pejsa\u017ea, folklora, no\u0161nji, obi\u010daja, arhitekture, tipova ljudi…<\/span><\/p>\n

Na Balkanu pojedina\u010dna re\u0161enja nisu mogu\u0107a, niti trajna. Odnosi izme\u0111u balkanskih naroda se moraju re\u0161avati globalno. Mislim da polazi\u0161te “antimemoranduma” koji bi nabacio neke od takvih ideja, treba da bude demilitarizacija Balkana, dosledno razoru\u017eavanje, simboli\u010dan zna\u010daj granica, isti standardi ljudskih prava, stvaranje objektivnog informacionog prostora i, neizostavno, slobodno tr\u017ei\u0161te. To su preduslovi za normalan \u017eivot na Balkanu.<\/span><\/p>\n

Neposredni ciljevi nezavisnih intelektualaca? Pa da jedni drugima pomognu da \u017eive u mraku! Mo\u017eda nam predstoje godine mraka i mra\u010dnja\u0161tva, verskog, nacionalnog i svakog drugog.<\/span><\/span><\/p>\n

*Prokomentari\u0161ite tezu o Srbima kao “bo\u017eanskom” i “kosmi\u010dkom” narodu. I, uop\u0161te, \u0161ta je to “dobar Srbin”?<\/span><\/b><\/p>\n

Metafora o bo\u017eanskom narodu je smejurija i ja je u krajnjoj liniji ne razumem. To je znak te\u0161kog primitivizma i li\u010di na jevtin okultizam. Kreatori takvih metafora treba da pre razmisle \u0161ta sve tom “bo\u017eanskom” narodu nedostaje, u memoriji i u stvarnosti – nedostaje formiranje nacionalne svesti. U uspomenama manjka aristokratija, prosve\u0107eni apsolutizam, nedostaje pravi obrazovani kler. Da imamo milion dobro obrazovanih jezuita oni ne bi lupetali o Srbima kao kosmi\u010dkom narodu, ve\u0107 bi teolo\u0161ke teme na neki fini na\u010din povezali sa nacionalnim. Kad je ve\u0107 o jezuitima re\u010d, zamislite da jedan francuski intelektualac vernik, tipa Tejar de \u0160ardena objasni Francuzima da su “kosmi\u010dka nacija”. Ceo bi se Pariz tresao od smeha.<\/span><\/p>\n

Dobar Srbin je pametan Srbin. Srbin kosmopolita, Srbin koji se ne pla\u0161i da \u017eivi u “velikom svetu” i da taj svet priziva k sebi, dobar Srbin je lai\u010dka pojava sa lai\u010dkim shvatanjem kulture, dobar Srbin je odelio nivo religije i nivo op\u0161tenja sa Bogom, sa apsolutom i on voli svoj samostalni religiozni \u017eivot. Dobar Srbin je onaj koji shvata da Srbi, rasejani po Balkanu, mogu da \u017eive samo u simbiozi sa drugim narodima. To je srpska politika i intelektualci bi odavno trebalo da utuve u glavu svakom Srbinu, od Gara\u0161anina naovamo. Dobar Srbin treba da ima nagon ka integrisanju, nasuprot danas dominantnom nagonu ka izdvajanju i zatvaranju. Onog trenutka kad se ovo ludilo okon\u010da, kad postane jasno da je srpski velikodr\u017eavni projekat bio te\u017eak proma\u0161aj mora\u0107emo po\u010deti iz po\u010detka svi na ovim prostorima. To \u0107e biti vreme novih balkanskih patriotizama, koji \u0107e se zasnivati i povezivati na, da ga tako nazovem, “filozofskom erotizmu”. Na Balkanu mo\u017ee da se opstane samo ako se ljudi vole.<\/span><\/span><\/p>\n

*U novogovor su u\u0161la nova zna\u010denja termina “neprijatelj”, “izdajnik” i njima sli\u010dnih. Kakav je polo\u017eaj intelektualca koga su aktuelne vlasti anatemisale?<\/span><\/b><\/p>\n

\u010cudna je situacija – postoji privid slobode \u0161tampe, mo\u017eete da napi\u0161ete sva\u0161ta, da vre\u0111ate ljude, da Milo\u0161evi\u0107a nazovete magarcem i da zbog toga ne budete osu\u0111eni. Ali nemogu\u0107e je da Milo\u0161evi\u0107a pitate neke stvari, pogotovo neki ljudi to ne mogu, ja ne mogu da odem na televiziju i da ga pitam \u0161ta je sa Kosovom, \u0161ta sa olako obe\u0107anom brzinom, ko je odgovoran za rasturanje Jugoslavije, za izbijanje rata, za besmislene \u017ertve koje su pale… Imamo privid slobode, a defakto su neki ljudi pod apsolutnom medijskom i svakom drugom blokadom i izlo\u017eeni hajci.<\/span><\/p>\n

Na\u0161 dana\u0161nji novototalitarizam ne uzbu\u0111uju toliko finalni proizvodi mi\u0161ljenja ve\u0107 tehnologija mi\u0161ljenja. Nije problem \u0161ta \u0107u re\u0107i nego kako \u0107u re\u0107i. Ne \u0161ta mislim, nego kako mislim. Forme mi\u0161ljenja su na udaru. Ljude nije iritiralo \u0161to sam kontrirao u idejama niti \u0161to sada pri\u010dam protiv vlasti, ve\u0107 na\u010din na koji to radim. Mi\u0161ljenje menja znak, ali to je isti diskurs. Promenjene su vrednosne kategorije, ali je mehanizam isti. Prisiljeni smo da se suo\u010davamo i mirimo sa kli\u0161eima, u politici, u kulturi, u jeziku… a i to je sve neka vrsta totalitarizma.<\/span><\/span><\/p>\n

*Kako reagujete na optu\u017ebe da ste bili bliski biv\u0161oj strukturi vlasti i da ste bili “dr\u017eavni arhitekta”?<\/span><\/p>\n

Bio sam graditelj. A graditelji, otkad je sveta i veka, grade po nalogu careva, kraljeva, velmo\u017ea, kondotijera, bankara. Posle, ako su bili valjani graditelji, njihovi se naredbodavci pominju, ukoliko se pominju, vi\u0161e po njihovim no po sopstvenim delima.<\/span><\/p>\n

Bli\u017ei primer: Tre\u0107u internacionalu niko ne\u0107e pamtiti po Zinovjevu, pa ni po Lenjinu, ve\u0107 po Tatlinovom spomeniku, bez koga nema nijedne istorije moderne umetnosti… U okvirima morala mog zanata trudio sam se da budem apsolutno samosvojan, o \u010demu, valjda, svedo\u010de moja dela i moje knjige. Ne, ja se ne moram odricati ni svojih dela ni svojih knjiga. Ne bih bio sre\u0107an da iza mene ostaju tomovi marksisti\u010dkih, neomarksisti\u010dkih i, docnije, marksisti\u010dko-antimarksisti\u010dkih rasprava. U\u010destvovao sam u vlasti, “u\u010destvovao”, ako tako mo\u017ee da se ka\u017ee, \u010detiri godine i imam razloga da razmi\u0161ljam da li je to bilo pametno, i da li se zbog ove ili one tu\u0111e gluposti ili svinjarije trebalo povla\u010diti. Mo\u017eda \u0107u jednom zaklju\u010diti i da je trebalo. Ali to su danas sasvim idili\u010dni, mirnodopski razgovori. Danas je re\u010d o drugim, mnogo te\u017eim ostavkama – politi\u010dkim, moralnim, intelektualnim, o ostavkama onih koji snose ma i deo krivice za desetak, dvadesetak hiljada mrtvih, za osaka\u0107ene mladi\u0107e, za slu\u0111enu mladost, za ubistva na Kosovu, za varvarski razorene, sa\u017ee\u017eene gradove. Kad se sve zavr\u0161i, ko ostane \u010dista obraza stojim mu na raspolaganju da nastavimo ovaj razgovor.<\/span><\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n

fra DRAGO BOJI\u0106: Sanjam o svijetu bez spomenika <\/h1> <\/div>\n<\/div>\n\n
\n
\n

Intervju\u00a0<\/span><\/span><\/h2>\n

Bogdan Bogdanovi\u0107 arhitekt\u00a0i umjetnik, filozof grada i gradnje zadnje godine svoga \u017eivota pro\u017eivio je kao\u00a0emigrant u Be\u010du. Autor memorijalnog spomenika Kameni cvijet u Jasenovcu te\u00a0mnogih drugih spomenika antifa\u0161izmu s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije; biv\u0161i
gradona\u010delnik Beograda (1982-1986), profesor arhitektonskog fakulteta u
Beogradu, autor brojnih radova o arhitekturi grada, posebno o njezinim mitskim
i simboli\u010dkim aspektima, posljednjih godina \u017eivota pisao je i objavljivao na
njema\u010dkom: Grad i smrt (Die Stadt und der Tod), 1993; Arhitektura uspomena
(Arhitektur der Erinnerungen), 1994; Grad i budu\u0107nost (Die Stadt und die
Zukunft), 1997; Ukleti graditelj (Der verdammte Baumeister), 1997. Godine 2002.
Bogdanovi\u0107 od austrijske vlade dobiva nagradu za \u017eivotno djelo za znanost i
umjetnost.<\/span><\/p>\n

Na\u0161ao se zbog javnog i\u00a0o\u0161trog kritiziranja Milo\u0161evi\u0107eve politike prema drugim narodima biv\u0161e dr\u017eave,\u00a0velikosrpskog nacionalizma i razaranja hrvatskih i bosanskih gradova na udaru\u00a0kritike Milo\u0161evi\u0107evog politi\u010dkog re\u017eima. Nakon godina pretrpljenih provokacija,
politi\u010dkih tortura, maltretiranja, pa i javnih poziva na lin\u010d, Bogdanovi\u0107i su
krajem 1993. godine prisiljeni napustiti Beograd. Uto\u010di\u0161te su prona\u0161li u Be\u010du.<\/span><\/p>\n

O Bogdanu Bogdanovi\u0107u,\u00a0njegovu \u017eivotu i stvarala\u0161tvu dalo bi se ispisati puno stranica. U Europi i\u00a0svijetu priznat kao zna\u010dajan arhitekt i filozof urbanizma i po\u0161tovan zbog
svojih politi\u010dkih stavova, u vlastitoj zemlji, izuzimaju\u0107i nekolicinu\u00a0prijatelja, uglavnom smatran izdajnikom Srbije i Srba, posljednje godine\u00a0pro\u017eivio je tiho i povu\u010deno. Nije radio nikakve projekte, jer je smatrao kako\u00a0je dao \u0161to je dati imao i da bi sve drugo bilo ponavljanje. Stoga se\u00a0posljednjih godina isklju\u010divo bavio spisateljstvom u podru\u010dju arhitekture,\u00a0prije svega one urbanisti\u010dke.<\/span><\/p>\n

Bogdanovi\u0107 govori o\u00a0dana\u0161njoj Srbiji, o Beogradu i drugim gradovima s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije, o\u00a0njegovim spomenicima i spomeni\u010dkoj kulturi uop\u0107e… Razgovor s Bogdanovi\u0107em\u00a0vodio je Drago Boji\u0107 u velja\u010di 2007. za reviju Svjetlo rije\u010di. Bogdan
Bogdanovi\u0107 je umro u lipnju 2010.<\/span><\/p>\n

Gospodine Bogdanovi\u0107u,
pro\u0161lo je ve\u0107 vi\u0161e od desetlje\u0107a otkad ste napustili Beograd. U me\u0111uvremenu se
u Beogradu, Srbiji i na cjelokupnom balkanskom prostoru \u0161to\u0161ta toga izmijenilo.
Mo\u017eete li povu\u0107i paralelu izme\u0111u Va\u0161eg Beograda i ovoga dana\u0161njeg, Srbije onda
i danas, i kako vidite njezinu budu\u0107nost?<\/span>
<\/span><\/p>\n

Beograd se u posljednjem desetlje\u0107u\u00a0jako promijenio. Na gore. Tu dekadenciju najlak\u0161e je vidjeti na sudbini jezika.\u00a0Dana\u0161nji beogradski jezik iritira. Brz je, zapetljan, bez melodioznosti. Ovdje\u00a0je vi\u0161e rije\u010d o tonu jezika, a ne o lingvistici. Brutalan je i agresivan. Takvo\u00a0histeri\u010dno sporazumijevanje ljudi govori o njihovoj nesre\u0107i. Dana\u0161nji identitet\u00a0Beograda se najbolje vidi na primjeru jezika. Ali i mnogo toga drugoga govori o\u00a0promjenama Beograda. Grad stra\u0161no raste. Gotovo je veli\u010dine Be\u010da i \u010desto se s\u00a0njim voli uspore\u0111ivati. U ovoj usporedbi s Be\u010dom prisutna je paklena anomalija:\u00a0s obzirom na svoju veli\u010dinu, Beograd bi kao i Be\u010d trebao biti vi\u0161enacionalan,\u00a0vi\u0161ekonfesionalan, multi-kulti itd, al’ Beograd to nije. Ako u Be\u010du ima,\u00a0recimo, sto tisu\u0107a Srba, onda bi u Beogradu trebalo biti bar pedeset tisu\u0107a\u00a0Austrijanaca. Beograd je monolitan grad: jedan jezik, jedna nacija, jedna\u00a0vjera… U posljednja dva desetlje\u0107a Beograd je isklju\u010den iz\u00a0multinacionalnosti, multietni\u010dnosti, multijezi\u010dnosti. Monolingvisti\u010dki grad od\u00a0dva milijuna stanovnika je monstrum. Beograd je, zapravo, naduvena palanka. A\u00a0sli\u010dno bi se moglo re\u0107i i za druge ju\u017enoslavenske gradove.<\/span><\/p>\n

Pred rat ste upozoravali\u00a0na stra\u0161ne posljedice Milo\u0161evi\u0107eve politike zasnovane na militarizmu i\u00a0nacionalizmu, zbog \u010dega ste na koncu morali i napustiti Beograd. Danas kad vi\u0161e\u00a0nema ni Milo\u0161evi\u0107a ni mnogih drugih predratnih i ratnih promotora nacionalizma\u00a0i ratnih razaranja, \u010dini se kako s njima i s ratom nisu nestale takve politike.\u00a0Mogu li balkanski narodi, nakon godina ratova i uni\u0161tavanja, kona\u010dno iza\u0107i iz\u00a0mraka nacionalizma?<\/span><\/p>\n

Milo\u0161evi\u0107evski u\u017eas je\u00a0samo fizi\u010dki prestao s njegovom smrti, ali je puno toga nastavilo \u017eivjeti u\u00a0ljudima. Izru\u010divanje Milo\u0161evi\u0107a Haagu je najhrabriji \u0110in\u0111i\u0107ev potez, njegova
li\u010dna hrabrost, li\u010dni rizik. Da ga on nije tamo spakovao, on bi se danas vjerojatno
\u0161etkao Beogradom. Milo\u0161evi\u0107 je ikona srpske dekadencije, njezine moralne\u00a0propasti. Iako navodno vra\u0161ki inteligentan, on je zapravo bio pokvaren \u010dovjek\u00a0koji je sve podre\u0111ivao vlastitoj koristi. Milo\u0161evi\u0107 je oli\u010denje ni\u017ee mentalne i\u00a0moralne stepenice skop\u010dane s agresivnom amoralno\u0161\u0107u. Stra\u0161no je da je narod to\u00a0prihvatio. U Beogradu ima hrabrih ljudi, ali su umorni od borbe protiv zla\u00a0jednog vampira. Veliki broj tih divnih ljudi danas je, nakon godina borbe,\u00a0o\u010dajan. Mo\u017ee biti da ve\u0107 postoji jedna nova generacija koja \u0107e stvarati\u00a0druga\u010diju Srbiju, ali to\u010dak vremena je u Beogradu odavno stao, ve\u0107 je dvadeset
godina vrijeme zaustavljeno. Duga se izolacija odrazila na sve razine \u017eivota,\u00a0posebno na intelektualnu i kulturnu razinu. Primjerice, danas u Beogradu postoji\u00a0mno\u0161tvo lo\u0161ih malih univerziteta. I to potvr\u0111uje dekadenciju grada i dru\u0161tva.<\/span><\/p>\n

U Va\u0161em plodnom\u00a0graditeljskom stvarala\u0161tvu izgradili ste u desetlje\u0107ima nakon Drugog svjetskog\u00a0rata brojne spomenike antifa\u0161izmu. \u0160to vas je vodilo pri gradnji ovih spomenika?\u00a0Kako gledate na pitanje patnje?<\/span><\/p>\n

Ja sam gradio spomenike\u00a0koji ne li\u010de na spomenike. Nisam ih ni zami\u0161ljao kao spomenike. Spomenici\u00a0podsje\u0107aju na muku, na patnju, ali ni\u0161ta ne definiraju, pogotovo ne u
propagandnom smislu. Razbio sam socrealisti\u010dku formu spomenika i ruski utjecaj
tih godina, veoma pro\u0161iren i prisutan u Jugoslaviji. Ja sam radio\u00a0kontemplativne igrarije. Element igre sam uvijek volio. Dok sam ih gradio,\u00a0pri\u017eeljkivao sam svijet bez spomenika.<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n\n

\n
\n

Izvor:\u00a0<\/span>buka<\/a>, \u010dlanak objavljen 2007. u \u010dasopisu “Svjetlo rije\u010di”, pre\u0161tampan 2014.<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n

Ovi narodi su, \u010dini se,\u00a0<\/span>stvoreni da pate i tu patnju nove generacije dodatno kompliciraju. Spomenici\u00a0<\/span>patnji su neiskreni, \u010desto glupi i komi\u010dni. Takvi ne obja\u0161njavaju vi\u0161e ni\u0161ta,<\/span>
ne pozivaju ni na \u0161to. \u017delio bih svijet bez spomenika. Spomenike bi mogli\u00a0<\/span>zamijeniti apstraktni dijagrami koji slave \u017eivot, podsje\u0107aju na njegovu\u00a0<\/span>kratkoro\u010dnost… Sretan svijet je svijet bez spomenika. Filozofske i\u00a0<\/span>metafizi\u010dke ideje ne trebaju materiju. Svaki spomenik je pomalo agresivan. A\u00a0<\/span>sje\u0107anja koja budi su uvijek opasna. Nemogu\u0107 je, naravno, svijet bez povijesti,\u00a0<\/span>ali trebalo bi graditi povijest pameti, ideja, senzacija, a ne povijest<\/span>
nadja\u010davanja. No, \u010dini se da je to samo moja pusta \u017eelja!<\/span>
<\/span><\/p>\n

\u010cudno je da sam ba\u0161 ja gradio Jasenovac. U svemu tome je i Titova uloga. Jasenovac je godinama bio neobilje\u017een. Trebalo je to u\u010diniti i zbog vanjskog svijeta, jer su svi pitali kako to da Jugoslaveni ne \u010dine ni\u0161ta u Jasenovcu. Tito je osje\u0107ao da Jasenovcu ne bi odgovarala pesnica. Svako evociranje bilo je opasno. Kad se pojavio cvijet, svima je laknulo. Jako sam se namu\u010dio i dugo kuburio dok sam istjerao simbol cvijeta. To je \u010ditav roman.<\/span><\/p>\n

Kad je rije\u010d o Jasenovcu, naglasio bih jo\u0161 ne\u0161to. Spomenik pripada onome tko ga je izgradio, odnosno dr\u017eavi na \u010dijem se teritoriju napravi. To je na\u010delo spomeni\u010dke arhitekture. Jasenovac se prema tom na\u010delu uklju\u010duje u historiju hrvatske arhitekture. Spominjem to zato \u0161to su Srbi htjeli sve u historiju srpske arhitekture. \u0160to se ti\u010de emotivne povezanosti sa spomenicima, shvatio sam nakon ru\u0161enja Vukovara da bi ona bila amoralna i da ne smijem biti emotivno navezan. Kad je ru\u0161en Vukovar, ru\u0161ili su ga oficiri koji su mi prije toga dijelili nagrade i priznanja. Spomenici nisu morali biti sru\u0161eni. No, svejedno, ja sam izbrisao emociju. To je bila moja moralna du\u017enost. Kad nema Vukovara, nemam pravo ni pomi\u0161ljati na \u0161tetu na spomenicima.<\/span><\/p>\n

U posljednjem desetlje\u0107u nikli su diljem balkanskog prostora novi spomenici \u017ertvama poginulih. Posebno je komplicirana i te\u0161ka situacija u Bosni i Hercegovini. Mogu li ovi \u010desto nakaradni, nacionalizmom, religijskim fundamentalizmom, mr\u017enjom prema drugima i jednostrano\u0161\u0107u optere\u0107eni spomenici potaknuti na obostrano solidariziranje s patnjom drugih, ili su, tako osmi\u0161ljeni i obojeni, smetnja i ko\u010dnica u izgradnji su\u017eivota?<\/span>
<\/span><\/p>\n

Svi ti novi spomenici su u\u017easni i stra\u0161ni. Oni su pa\u0107eni\u010dki spomenici, koji slave patnju, a ne \u017eivot. Balkanska kultura je spomeni\u010dka kultura. Europa je zasi\u0107ena spomenicima. U Europi ima prelijepih spomenika, ali danas oni imaju samo scenografsku, teatralnu vrijednost. Njihova emotivna vrijednost je i\u0161\u010dezla. Tako se potvr\u0111uje kako sve \u0161to je bilo tragi\u010dno mo\u017ee postati i komi\u010dno. To je sudbina svih spomenika koji nastaju iz ratova, iz patnje, iz bitaka. Kod mnogih starih spomenika vi\u0161e se nitko gotovo i ne sje\u0107a, a niti se pretjerano zanima tko je tu protiv koga ratovao, i \u010demu zapravo ti spomenici. Zato bi trebalo graditi spomenike op\u0107im vrijednostima. Spomenike pameti, \u010destitosti i drugim vrlinama. No, moja je \u017eelja (utopija) svijet bez spomenika, svijet koji ne\u0107e imati razloga graditi ih.<\/span><\/p>\n

Jasenovac, Bleiburg, Srebrenica… Oplemenjuje li patnja ljude ili ipak produbljuje i stvara za\u010darane krugove prepune mitova u kojima se vidi samo vlastito stradanje i stalno pothranjuje zla \u017eelja za osvetom i izmirivanjem dugova?<\/span><\/p>\n

Nijedno od ovih mjesta se ne\u0107e i ne smije zaboraviti i izbrisati. Na\u0161a ju\u017enoslavenska zla sudbina su mitovi. Mitovi su po sebi veoma fini. Svijet bi bio siroma\u0161niji bez jedne Ilijade ili Odiseje. No, ju\u017enoslavenska pamet ne dijeli mitsko od realnog. To je velika opasnost. Kad se pobrkaju mitovi i stvarnost \u2013 onda nastaje katastrofa. U tom le\u017ei i problem objektivnog sagledavanja vlastitih i tu\u0111ih drugih. Spomenuta mjesta \u017ertava i patnje valja osloboditi od mitskog kako u budu\u0107nosti ne bi bili razlogom novih stradanja i patnje.<\/span><\/p>\n

Budu\u0107nost Bosne i Hercegovine i nakon jedanaest godina od rata jo\u0161 uvijek je neizvjesna. Smatrate li kako bi dokidanjem entiteta, prije svega Republike Srpske nastale na etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju i ljudskim \u017ertvama, stvorilo preduvjete za mirnu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu? Kakva je budu\u0107nost Bosne i Hercegovine?<\/span><\/p>\n

Bosnu i Hercegovinu se ne smije ni u kojem slu\u010daju dijeliti. Posljedice bi bile nesagledive. Osamostaljenje Republike Srpske bi, osim \u0161to bi potvrdilo dr\u017eavu nastalu na zlo\u010dinu i patnji drugih, stvorilo dodatnu konfuziju me\u0111u Srbima. Postojale bi dvije srpske dr\u017eave koje ne bi nikad mogle zajedno funkcionirati, jer jednostavno ne pripadaju jedna drugoj. Me\u0111utim, zabrinut sam za budu\u0107nost Bosne i Hercegovine. Mnoge strasti su uskovitlane. Titoizam i cijelo to vrijeme u biv\u0161oj dr\u017eavi nije uspjelo dovesti do razumnog odnosa i su\u017eivota u ovoj dr\u017eavi. Sje\u0107am se svojih mnogobrojnih putovanja Bosnom za vrijeme Jugoslavije. Danas imam dojam kako je to sve ve\u0107 onda pomalo tinjalo, a politi\u010dari su to iskoristili.<\/span><\/p>\n

Budu\u0107nost Bosne i Hercegovine jest budu\u0107nost Europske unije. Europska ideja je ve\u0107 ozakonjena, ali ho\u0107e li stvarno i prevladati, to je jo\u0161 uvijek te\u0161ko re\u0107i. Ako se tu usuglase sve stvari, onda \u0107e se usuglasiti u Bosni i Hercegovini.<\/span><\/p>\n

Posljednjih godina u Va\u0161em spisateljskom radu dominira tema i problematika grada. Kako gledate na metamorfoze balkanskih gradova? Povucite paralele izme\u0111u Beograda, Zagreba i Sarajeva za vrijeme Jugoslavije i danas?<\/span><\/p>\n

Bio sam u vi\u0161e navrata u Sarajevu poslije rata. Kratko. I uvijek sam osje\u0107ao tenziju u ljudima. Sve je napregnuto. Svaka se rije\u010d izgovara s nadom i napregnuto\u0161\u0107u. S druge strane, u Srbiji nema ni napregnutosti, sve je kaos. Zagreb je u boljoj situaciji. On je definiran europski, ima jasnu europsku orijentaciju za razliku od Beograda koji pliva izme\u0111u maj\u010dice Rusije i tereta mnogih ratova. Veliki je grijeh \u0161to Srbima nije jasno koliko su ti ratovi donijeli \u017ertava. Zbrisane su \u010ditave generacije. A \u0161to su ti ratovi donijeli Srbiji!? Ni\u0161ta. Tek sad je (Srbija) svedena na svoje prave mjere, ne\u0161to kao obrenovi\u0107evska Srbija \u2013 dunavska, europska zemlja, sve vi\u0161e od toga je puka naduhanost. Srbi su u velikoj konfuziji. Najbolje se to vidi na sljede\u0107em primjeru. Ako ih pitate \u017eele li u Europsku uniju, bez oklijevanja \u0107e odgovoriti pa naravno, tamo mi i pripadamo. A kad ih pitate kad \u0107e izru\u010diti Mladi\u0107a, onda ka\u017eu \u2013 koje\u0161ta!, ma ni slu\u010dajno, ne dolazi u obzir. To je slika dana\u0161nje Srbije.<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n

DRAGO BOJI\u0106: Be\u0161\u010da\u0161\u0107e nad Bogdanovim cve\u0107em<\/h1> <\/div>\n<\/div>\n\n
\n
\n

Ponovno je\u00a0devastirano Partizansko groblje u Mostaru<\/a>. O\u0161te\u0107eno je svih 700 kamenih cvjetova. Vlasti u Mostaru osudile su taj vandalski \u010din, ali zasad nema nikakvih saznanja o tome tko su po\u010dinitelji vandalskog \u010dina. Zgra\u017eaju se tobo\u017ee mnogi, la\u017eno se skandaliziraju, i u Bosni i Hercegovini i na podru\u010dju cijele Jugoslavije, kao da je uni\u0161tavanje spomeni\u010dke ba\u0161tine ne\u0161to neuobi\u010dajeno na ovim prostorima i kao da je Mostar jedina sredina u kojoj se devastiraju i ru\u0161e antifa\u0161isti\u010dki spomenici. Nije Mostar nikakav izuzetak, niti su Mostarci gori od drugih, jer je u svim biv\u0161im jugoslavenskim republikama, negdje vi\u0161e, negdje manje,\u00a0uni\u0161tavana antifa\u0161isti\u010dka ba\u0161tina<\/strong>. U ve\u0107ini slu\u010dajeva nije se radilo o incidentima, nego o sustavnom uni\u0161tavanju sje\u0107anja (damnatio memoriae).<\/p>\n

Potpisnik ovih redova imao je sre\u0107u za vrijeme postdiplomskog studija u Be\u010du upoznati\u00a0Bogdana Bogdanovi\u0107a<\/strong>\u00a0(1922. \u2013 2010.) i njegovu suprugu\u00a0Kseniju Anastasijevi\u0107 Bogdanovi\u0107<\/strong>\u00a0(1924. \u2013 2017.) koji su po\u010detkom devedesetih zbog prijetnji Milo\u0161evi\u0107evog re\u017eima morali napustiti Beograd u kojem je Bogdanovi\u0107 od 1982. do 1986. godine bio gradona\u010delnik. Vi\u0161e puta su me ugostili u svom stanu u Be\u010du jer su u to vrijeme, bilo je to izme\u0111u 2006. i 2009. godine, rijetko izlazili u javnost, osim u posebnim prilikama kad bi bile promocije Bogdanovi\u0107evih knjiga ili primjerice premijera dokumentarnog filma austrijskog publiciste i redatelja Reinharda Seissa 2008. godine \u2013 \u201eArchitektur der Erinnerung. Die Denkm\u00e4ler des Bogdan Bogdanovi\u0107\u201c (\u201eArhitektura sje\u0107anja. Spomenici Bogdana Bogdanovi\u0107a\u201c).<\/p>\n

Iz tih dru\u017eenja nastao je i intervju (Bogdan Bogdanovi\u0107: Sanjam o svijetu bez spomenika) koji je objavljen u franjeva\u010dkom mjese\u010dniku\u00a0Svjetlo rije\u010di\u00a0<\/strong><\/em>u Sarajevu, u velja\u010di 2007. godine, u vrijeme urednika fra Ivana \u0160ar\u010devi\u0107a. On mi je i predlo\u017eio da poku\u0161am stupiti u kontakt s Bogdanom Bogdanovi\u0107em i uraditi s njim intervju. Kad sam prvi put do\u0161ao na vrata stana Bogdanovi\u0107evih, gospo\u0111a Ksenija me zamolila da razgovor bude kratak, jer se Bogdan brzo umara i jer su oboje u godinama. Me\u0111utim, razgovor je potrajao satima, a tako \u0107e biti i u na\u0161im sljede\u0107im dru\u017eenjima. Nakon prvog susreta Bogdan Bogdanovi\u0107 mi je poklonio svoju knjigu \u201eZaludna mistrija. Doktrina i praktika bratstva zlatnih (crnih) brojeva\u201c s posvetom ispisanom njegovim unikatnim rukopisom. Tu knjigu nisam dobro razumio ni onda, a i danas se mu\u010dim s njezinim sadr\u017eajem. Ipak, \u010duvam je kao relikviju. Relikvije i jesu upravo takve:\u00a0\u0161to ih manje razumije, \u010dovjeku su dra\u017ee<\/strong>.<\/p>\n

Nisam snimao na\u0161e razgovore, ali sam sa\u010duvao zabilje\u0161ke iz tih razgovora. Bogdan Bogdanovi\u0107 mi je ispripovjedio puno toga iz svog \u017eivota, i privatnog i profesionalnog, a kad bi na trenutke zastao ili bio nesiguran kad se ne\u0161to dogodilo, tu je uskakala Ksenija, dugogodi\u0161nja profesorica engleskog jezika i knji\u017eevnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, fotografskim pam\u0107enjem i istan\u010danim osje\u0107ajem za pripovijedanje. Mene su u po\u010detku ponajvi\u0161e zanimali spomenici, ali kroz pri\u010du o spomenicima Bogdanovi\u0107 je opisivao i vrijeme i okolnosti u kojima su nastajali. S melankolijom se sje\u0107ao\u00a0svog prvog spomenika na Jevrejskom groblju u Beogradu<\/strong>\u00a0koji onda\u0161nja jugoslavenska javnost nije gotovo ni registrirala, iako je taj spomenik Bogdanu Bogdanovi\u0107u bio jedan od dra\u017eih, mo\u017eda i zbog toga \u0161to je bio prvi. Bogdan Bogdanovi\u0107 \u0107e biti sahranjen upravo na Jevrejskom groblju, u blizini vlastitog spomenika, kao i njegova supruga Ksenija.<\/p>\n

Rijetki su ljudi takve \u0161iroke erudicije i gospodske profinjenosti kao \u0161to su bili Bogdanovi\u0107i. Fasciniralo me je njihovo znanje. Iznenadio sam se kako dobro Bogdan Bogdanovi\u0107 poznaje teologiju i s kojom posve\u0107eno\u0161\u0107u i po\u0161tovanjem tuma\u010di svetoga Augustina ili svetog Tomu Akvinskog. Ni\u0161ta od pozerstva, ni\u0161ta od nadmenosti. Filozofiju je jo\u0161 bolje poznavao jer je i prijateljavao s nekim od velikih filozofa 20. stolje\u0107a. Mislio sam da Bogdanovi\u0107 ne poznaje povijest\u00a0Bosne Srebrene<\/em>, franjeva\u010dke zajednice kojoj pripadam, ali i tu sam se prevario. Dobro je poznavao povijest crkava i vjerskih zajednica u Jugoslaviji i op\u0107enito povijest religija. Danas mi je ponekad \u017eao \u0161to sve to nisam snimio. Ali bila su to opu\u0161tena dru\u017eenja, uz rakiju koju je Bogdan dobivao iz Srbije ili fratarsko vino koje sam donosio iz samostana be\u010dkih franjevaca, pa ne bi imalo smisla snimati drugarske razgovore.<\/p>\n

Zbog svojih ideja i stavova Bogdan Bogdanovi\u0107\u00a0nije bio prihva\u0107en u akademskoj zajednici<\/strong>, a jo\u0161 manje u politi\u010dkoj. Nije se uklapao u onda\u0161nja estetska pravila jer je, prema vlastitim rije\u010dima, \u201erazbijao socrealisti\u010dku formu spomenika\u201c. Bogdanovi\u0107 je gradio \u201ekontemplativne igrarije\u201c, ideolo\u0161ki neutralne, a to se onda\u0161njim vlastima uglavnom nije svi\u0111alo. Zbog toga je nailazio na nerazumijevanje cijeli \u017eivot pa i kad je radio\u00a0Jasenova\u010dki cvijet<\/strong>. Njegov prijedlog toliko je uznemirio komunisti\u010dke vlasti da je Bogdan Bogdanovi\u0107 pozvan na razgovor kod Josipa Broza Tita. U vi\u0161esatnom razgovoru, pri\u010dao mi je Bogdan, uspio je \u201eubediti Tita\u201c da Jasenovcu ne bi odgovarale nikakve \u201epesnice, srpovi i \u010deki\u0107i\u201c, a i Tito se bojao da komunisti\u010dki simboli ne bi pasali u Jasenovcu. \u201eKad se pojavio cvet\u201c, prepri\u010davao je Bogdan, \u201esvima je laknulo\u201c: \u201edugo sam kuburio dok sam isterao simbol cveta. To je \u010ditav roman.\u201c Da Tito nije prihvatio njegov prijedlog, pri\u010dao je Bogdan Bogdanovi\u0107, vjerojatno ne bi dobio nove prilike da radi spomenike, jer nije dobro kotirao ni u akademskoj zajednici, s kojom je posve raskinuo, a ni kod ideolo\u0161ki zagri\u017eenih \u010dlanova Partije. \u201ePravo je \u010dudo da je pro\u0161ao kameni cvet. Da nije bilo Tita, ne bi bilo ni cveta\u201c, govorio je Bogdanovi\u0107.<\/p> <\/div>\n<\/div>\n\n

\n
\n

Izvor: lupiga.com<\/a>, 22.6.2022.<\/span>
<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n

Bogdanovi\u0107evi spomenici posve su suprotni onda\u0161njoj komunisti\u010dkoj ideologiji<\/strong>. Nemaju ni\u0161ta zajedni\u010dko s njom, ni ideje, ni simbole, ni poruke. Zbog toga se Bogdanovi\u0107eve spomenike ne mo\u017ee ni tuma\u010diti kroz tu ideolo\u0161ku prizmu, kako to \u010dini dio sada\u0161njih antifa\u0161ista, jer su to dva potpuno razli\u010dita svijeta. Bogdanovi\u0107 je na svojim spomenicima harmoni\u010dno povezivao simbole razli\u010ditih kulturnih i religijskih tradicija, ali uvijek tako da ni jedan od njih ne bude dominantan, da ne na\u0161teti ideji i univerzalnoj poruci svojih spomenika. Metafizika mu je bila va\u017enija od fizike, duh od materije, ideja od ideologije.<\/p>

Bogdanovi\u0107u su se gadili svi balkanski nacionalizmi<\/strong>, a velikosrpski, koji je osjetio na vlastitoj ko\u017ei, ponajvi\u0161e: \u201eveliki greh je \u0161to Srbima nije re\u010deno koliko je \u017ertava bilo u ratovima. Zbrisane su generacije. \u0160ta su ratovi doneli Srbiji? Ni\u0161ta. Tek sada je svedena na svoje prave mere, ne\u0161to kao Obrenovi\u0107eva Srbija, dunavska, evropska zemlja. Sve drugo bila je naduvanost i tr\u010dkaranje u ruske okvire.\u201c Za Slobodana Milo\u0161evi\u0107a govorio je da je \u201eikona srpske dekadencije i srpske moralne propasti\u201c: \u201eMilo\u0161evi\u0107 i Tu\u0111man su ni\u017ea mentalna i moralna stepenica, skop\u010dana s agresivnom amoralno\u0161\u0107u. Stra\u0161no je da je to narod prihvatio. Milo\u0161evi\u0107ev u\u017eas je fizi\u010dki prestao, ali od njega je puno ostalo u ljudima. U Beogradu ima hrabrih ljudi, ali su umorni od borbe protiv zla jednog vampira. Veliki broj divnih ljudi, danas su ve\u0107 o\u010dajni.\u201c<\/p>

Govorio mi je Bogdanovi\u0107 da je zabrinut za sudbinu Bosne i Hercegovine: \u201eMnoge strasti su uskovitlane. Titoizam to nije doveo do razumnog odnosa. Ja sam puno putovao u to vreme. Sve je to nekako tinjalo.\u201c Interesantna su i Bogdanovi\u0107eva zapa\u017eanja o gradovima: \u201eU Sarajevu je sve napregnuto. Puno je tenzija u ljudima. Svaka re\u010d izgovorena je s nadom i napregnuto\u0161\u0107u. U Beogradu je haos, bez napregnutosti. To\u010dak vremena je u Beogradu stao. On pliva izme\u0111u maj\u010dice Rusije i mnogih ratova. To je monolitan grad, monolingvisti\u010dki grad, naduvena palanka. I jezik je brutalan, agresivan. Zagreb je u ne\u0161to boljoj situaciji. Za razliku od Beograda, on ima jasnu evropsku orijentaciju.\u201c<\/p>

U vrijeme kad je gradio Partizansko groblje u Mostaru, koje je posljednjih trideset godina stalno na udaru vandala, pozvao ga je na razgovor onda\u0161nji mostarski biskup Petar \u010cule (1898. \u2013 1985.) i molio da uradi projekt za mostarsku katedralu ili neku drugu crkvu. Bogdanovi\u0107 mu je u tom razgovoru rekao da mu se ne svi\u0111aju novosagra\u0111ene katoli\u010dke crkve, da je u njima premalo metafizi\u010dkoga i da \u201eBog zaslu\u017euje bolje\u201c. Biskup mu je rekao da ni on nije zadovoljan s novim crkvama i da zato i \u017eeli da Bogdanovi\u0107 uradi bar jednu crkvu. Biskupov prijedlog bio je izazovan, prisje\u0107ao se Bogdanovi\u0107, ali ga ipak nije prihvatio iz po\u0161tovanja prema vjernicima: \u201ekako \u0107e, gospodine biskupe, reagovati va\u0161i vernici kad saznaju da im je ateist sagradio crkvu.\u201c<\/strong> Velika je \u0161teta \u0161to Bogdan Bogdanovi\u0107 nije projektirao crkvu iako bi vjerojatno bilo negodovanja me\u0111u katoli\u010dkim vjernicima.<\/p>

Kad je 1991. godine o\u0161te\u0107en njegov spomenik u Vukovaru<\/strong>, Bogdan Bogdanovi\u0107 je smatrao da bi bilo amoralno \u017ealiti zbog spomenika nakon tolikog stradanja ljudi i uni\u0161tenja grada. O tome je u Be\u010du po\u010detkom 2007. godine ovako govorio (prema mojim zabilje\u0161kama): \u201eEmotivno sam vezan za sve svoje spomenike. Kad je ru\u0161en Vukovar, a ru\u0161ili su ga oficiri koji su mi delili nagrade i priznanja, izbrisao sam emocije. To je bila du\u017enost. Kad nema Vukovara, nemam pravo pomi\u0161ljati na \u0161tetu na spomeniku.\u201c Prisjetio se tada i spomenika u Mostaru: \u201eMostar je u ru\u017enom stanju, ali nije uni\u0161ten jer je ukopan u zemlju.\u201c<\/p>

Imao je Bogdan Bogdanovi\u0107 i u Be\u010du ponuda da radi spomenike. \u010cak je u jednom trenutku bio i pristao da radi spomenik miru. \u201ePo\u010deo sam crtati\u201c, pri\u010dao je Bogdanovi\u0107, \u201ebilo je interesantnih ideja, ali sam primijetio da fal\u0161iram i odustao sam.\u201c I ovdje se Bogdanovi\u0107 pokazao velikim. Nije htio samog sebe reciklirati, jer je smatrao da svako umjetni\u010dko djelo mora biti estetski \u010disto i iskreno. Uz to, Bogdanovi\u0107 je smatrao da nije dobro da stariji ljudi poput njega grade spomenike mla\u0111im generacijama i budu\u0107nosti koju ne\u0107e do\u017eivjeti. Naru\u010diteljima je tada kazao \u201eda je najbolji spomenik miru prestanak svih ratova.\u201c<\/p>

Bogdan Bogdanovi\u0107 je stalno ponavljao da bi bilo najbolje da svijet i ljudi nemaju razloga za spomenike<\/strong>. Ako se ve\u0107 i grade spomenici, neka to budu spomenici \u017eivotu, a ne pa\u0107eni\u010dki spomenici niti spomenici patnji. Vlastite spomenike nikad nije zami\u0161ljao kao spomenike. \u201eI moji spomenici podse\u0107aju na muku\u201c, govorio je Bogdanovi\u0107, \u201eali ni\u0161ta ne defini\u0161u, pogotovo ne u propagandnom smislu.\u201c Bogdanovi\u0107 je smatrao da su spomenici patnji, a takvi su gotovo svi spomenici koji su podignuti nakon ratova devedesetih godina, \u201eneiskreni, komi\u010dni i glupi, ne obja\u0161njavaju vi\u0161e ni\u0161ta, ne pozivaju ni na \u0161to.\u201c<\/p>

Spomenike mogu zamijeniti apstraktni dijagrami koji slave \u017eivot i podsje\u0107aju na njegovu kratkoro\u010dnost, govorio mi je Bogdanovi\u0107: \u201efilozofske i metafizi\u010dke ideje ne trebaju materiju. Svaki spomenik je pomalo agresivan i zato sanjam o svetu bez spomenika. Sre\u0107an svet je svet bez spomenika. Evropa je zasi\u0107ena spomenicima, prelepim spomenicima. Danas imaju samo teatralnu i scenografsku vrednost. Pre su imali i emotivnu, al ona je nestala. Sve \u0161to je bilo tragi\u010dno, mo\u017ee postati komi\u010dno. To je velika opasnost. \u010cudi me da nema spomenika \u010destitosti, pameti, op\u0161tim vrednostima.\u201c<\/p>

Uni\u0161tavanje Bogdanovi\u0107evog spomenika u Mostaru poku\u0161aj je da se zatre dio povijesti i izbri\u0161e antifa\u0161isti\u010dka ba\u0161tina<\/strong>, ali je jo\u0161 vi\u0161e pokazatelj da ovo dru\u0161tvo ne po\u0161tuje tu\u0111u patnju i zajedni\u010dku pro\u0161lost<\/strong>, i ne podnosi lijepo, uzvi\u0161eno i metafizi\u010dko.<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n

MARIN RAJKOVI\u0106: U\u010ditelj nikada ne mo\u017ee da umre<\/h1> <\/div>\n<\/div>\n\n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: arhiv Radmila Brace Andri\u0107a.<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n \n
\n
\n

O NAGRADAMA<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: list \u201eSlobodna Dalmacija<\/a>“<\/span>, 27.1.1975.<\/span>
<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

list “Borba<\/a>“, 20.2.1966.<\/span><\/p>

Dodeljene prve \u201cBorbine\u201d nagrade za arhitekturu i urbanizam<\/p>

Pod brojem 6) Partizansko spomen-groblje u Mostaru autor: arh. Bogdan Bogdanovi\u0107, Beograd<\/p>

Nagradu je dobio Najboljim ostvarenjima iz republina dodeljene planete, a za arhitentonono re\u0161enje motela \u201eSljeme\u201c prva nagrada od 10.000 novih dinara<\/p>

<\/span><\/p>

U kona\u010dnom razmatranju ova tri rada, ve\u0107inom glasova \u017eiri je odlu\u010dio da se rad arhitekte Ivana Viti\u0107a iz Zagreba nagradi \u201eBorbinom\u201c nagradom za najbolje arhitektonsko ostvarenje u protekloj godini u Jugoslaviji, jer se autor najvi\u0161e pribli\u017eio usvojenim kriterijumima.<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n \n

\n
\n

PREDRATNA ZBIVANJA<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: list “Borba<\/a>“, 12. 3. 1992. godine
<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \"Articles \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Obavijest SABNOR-a Mostar o smrti Bogdana Bogdanovi\u0107a, preminulog 18.6.2010. godine. Izvor: arhiv Radmila Brace Andri\u0107a.<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n \n

\n
\n

OSVRTI I SJE\u0106ANJA<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: list \u201eSlobodna Dalmacija<\/a>“<\/span>, 25.9.2013.<\/span>
<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

x<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n \n

\n
\n

BOGDANOVI TEKSTOVI<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>\u201c, 13.9.1957.<\/span>
<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>\u201c, 4.1.1957.<\/span>
<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>\u201c, 14.9.1956.<\/span>
<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>\u201c, 30.12.1957.<\/span>
<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: list \u201e<\/span>Borba<\/a>\u201c, 6.9.1957.<\/span>
<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

x<\/span><\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>“<\/span>, 5.12.1965.<\/span>
<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n \n \n <\/use><\/svg> <\/span>\n \"Articles <\/a>\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>“<\/span>, 1-3.1.1957.<\/span>
<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n
\n \n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n \n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n
\n
\n \n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n


<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n


<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n
\n \n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n


<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n

\n \n
\n
\n \n <\/div>\n \n \n <\/div>\n\n
\n
\n


<\/p> <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n

\n
\n \n
\n
\n <\/div>\n<\/div>\n\n
\n
\n

\u00a0<\/h2> <\/div>\n<\/div>\n\n
\n
\n <\/div>\n<\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n\n\n\n

<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-29797","page","type-page","status-publish","hentry","has-post-title","has-post-date","has-post-category","has-post-tag","has-post-comment","has-post-author",""],"rankMath":{"parentDomain":"partizansko.info","noFollowDomains":[],"noFollowExcludeDomains":[],"noFollowExternalLinks":false,"featuredImageNotice":"The featured image should be at least 200 by 200 pixels to be picked up by Facebook and other social media sites.","pluginReviewed":false,"postSettings":{"linkSuggestions":true,"useFocusKeyword":false},"frontEndScore":false,"postName":"bogdan-clanci","permalinkFormat":"https:\/\/partizansko.info\/en\/%pagename%\/","showLockModifiedDate":true,"assessor":{"focusKeywordLink":"https:\/\/partizansko.info\/wp-admin\/edit.php?focus_keyword=%focus_keyword%&post_type=%post_type%","hasTOCPlugin":false,"primaryTaxonomy":false,"serpData":{"title":"Bogdanovi \u010dlanci %sep% %sitename%","description":"","focusKeywords":"","pillarContent":false,"canonicalUrl":"","breadcrumbTitle":"","advancedRobots":{"max-snippet":"-1","max-video-preview":"-1","max-image-preview":"large"},"facebookTitle":"","facebookDescription":"","facebookImage":"","facebookImageID":"","facebookHasOverlay":false,"facebookImageOverlay":"","facebookAuthor":"","twitterCardType":"","twitterUseFacebook":true,"twitterTitle":"","twitterDescription":"","twitterImage":"","twitterImageID":"","twitterHasOverlay":false,"twitterImageOverlay":"","twitterPlayerUrl":"","twitterPlayerSize":"","twitterPlayerStream":"","twitterPlayerStreamCtype":"","twitterAppDescription":"","twitterAppIphoneName":"","twitterAppIphoneID":"","twitterAppIphoneUrl":"","twitterAppIpadName":"","twitterAppIpadID":"","twitterAppIpadUrl":"","twitterAppGoogleplayName":"","twitterAppGoogleplayID":"","twitterAppGoogleplayUrl":"","twitterAppCountry":"","robots":{"index":true},"twitterAuthor":"username","primaryTerm":0,"authorName":"Webmaster","titleTemplate":"%title% %sep% %sitename%","descriptionTemplate":"%excerpt%","showScoreFrontend":true,"lockModifiedDate":false},"powerWords":["a cut above","absolute","absolutely","absolutely lowest","absurd","abuse","accurate","accuse","achieve","actionable","adaptable","adequate","admit","adorable","advantage","advice","affordable","aggravate","aggressive","agitated","agonizing","agony","alarmed","alarming","alienated","aligned","alive","all-inclusive","alluring","always","amazing","amp","animated","annihilate","announcing","anonymous","antagonistic","anxious","apocalypse","appalled","approved","approving","argumentative","armageddon","arrogant","ass kicking","assault","assured","astonishing","astounded","astounding","at ease","atrocious","attack","attractive","audacity","authentic","authoritative","authority","avoid","aware","awe-inspiring","awesome","awkward","backbone","backdoor","backed","backlash","backstabbing","badass","balanced","banned","bargain","barrage","basic","battle","beaming","beat down","beating","beautiful","beauty","begging","behind the scenes","belief","belong","best","best-selling","better","beware","big","billion","black market","blacklisted","blast","blessed","blinded","blissful","blood","bloodbath","bloodcurdling","bloody","blunder","blushing","bold","bomb","bona","bona fide","bonanza","bonus","bootleg","bottom line","bountiful","brave","bravery","brazen","break","breaking","breakthrough","breathtaking","bright","brilliant","broke","brutal","budget","buffoon","bullshit","bully","bumbling","buy","cadaver","calm","cancel anytime","capable","captivate","captivating","carefree","case study","cash","cataclysmic","catapult","catastrophe","caution","censored","centered","certain","certainly","certified","challenge","charming","cheap","cheat","cheat-sheet","cheer","cheerful","child-like","clarity","classified","clear","clueless","collapse","colorful","colossal","comfortable","compare","competitive","complete","completely","completeness","comprehensive","compromise","compulsive","concealed","conclusive","condemning","condescending","confess","confession","confessions","confident","confidential","conquer","conscientious","constructive","content","contrary","controlling","controversial","convenient","convert","cool","cooperative","copy","corpse","corrupt","corrupting","courage","courageous","cover-up","covert","coward","cowardly","crammed","crave","crazy","create","creative","cringeworthy","cripple","crisis","critical","crooked","crush","crushing","damaging","danger","dangerous","daring","dazzling","dead","deadline","deadly","death","decadent","deceived","deceptive","deep","defiance","definitely","definitive","defying","dejected","delicious","delight","delighted","delightful","delirious","delivered","demoralizing","deplorable","depraved","desire","desperate","despicable","destiny","destroy","detailed","devastating","devoted","diagnosed","direct","dirty","disadvantages","disastrous","discount","discover","disdainful","disempowered","disgusted","disgusting","dishonest","disillusioned","disoriented","distracted","distraught","distressed","distrustful","divulge","document","dollar","dominate","doomed","double","doubtful","download","dreadful","dreamy","drive","drowning","dumb","dynamic","eager","earnest","easily","easy","economical","ecstatic","edge","effective","efficient","effortless","elated","eliminate","elite","embarrass","embarrassed","embarrassing","emergency","emerging","emphasize","empowered","enchant","encouraged","endorsed","energetic","energy","enormous","enraged","enthusiastic","envy","epic","epidemic","essential","ethical","euphoric","evil","exactly","exasperated","excellent","excited","excitement","exciting","exclusive","exclusivity","excruciating","exhilarated","expensive","expert","explode","exploit","explosive","exposed","exquisite","extra","extraordinary","extremely","exuberant","eye-opening","fail","fail-proof","failure","faith","famous","fantasy","fascinating","fatigued","faux","faux pas","fearless","feast","feeble","festive","fide","fierce","fight","final","fine","fired","first","first ever","flirt","fluid","focus","focused","fool","fooled","foolish","forbidden","force-fed","forever","forgiving","forgotten","formula","fortune","foul","frantic","free","freebie","freedom","frenzied","frenzy","frightening","frisky","frugal","frustrated","fulfill","fulfilled","full","fully","fun","fun-loving","fundamentals","funniest","funny","furious","gambling","gargantuan","genius","genuine","gift","gigantic","giveaway","glamorous","gleeful","glorious","glowing","goddamn","gorgeous","graceful","grateful","gratified","gravity","great","greatest","greatness","greed","greedy","gripping","grit","grounded","growth","guaranteed","guilt","guilt-free","gullible","guts","hack","happiness","happy","harmful","harsh","hate","have you heard","havoc","hazardous","healthy","heart","heartbreaking","heartwarming","heavenly","hell","helpful","helplessness","hero","hesitant","hidden","high tech","highest","highly effective","hilarious","hoak","hoax","honest","honored","hope","hopeful","horribly","horrific","horrifying","horror","hostile","how to","huge","humility","humor","hurricane","hurry","hypnotic","idiot","ignite","illegal","illusive","imagination","immediately","imminently","impatience","impatient","impenetrable","important","impressive","improved","in the zone","incapable","incapacitated","incompetent","inconsiderate","increase","incredible","indecisive","indulgence","indulgent","inexpensive","inferior","informative","infuriated","ingredients","innocent","innovative","insane","insecure","insider","insidious","inspired","inspiring","instant savings","instantly","instructive","insult","intel","intelligent","intense","interesting","intriguing","introducing","invasion","investment","iron-clad","ironclad","irresistible","irs","is here","jackpot","jail","jaw-dropping","jealous","jeopardy","jittery","jovial","joyous","jubilant","judgmental","jumpstart","just arrived","keen","kickass","kickstart","kill","killed","killing","kills","know it all","lame","largest","lascivious","last","last chance","last minute","latest","laugh","laughing","launch","launching","lavishly","lawsuit","lazy","left behind","legendary","legitimate","liberal","liberated","lick","lies","life-changing","lifetime","light","lighthearted","likely","limited","literally","little-known","loathsome","lonely","looming","loser","lost","love","lucrative","lunatic","lurking","lust","luxurious","luxury","lying","magic","magical","magnificent","mainstream","malicious","mammoth","manipulative","marked down","massive","master","masterclass","maul","mediocre","meditative","meltdown","memorability","memorable","menacing","mesmerizing","meticulous","mind-blowing","minimalist","miracle","mired","mischievous","misgiving","missing out","mistake","monetize","money","moneyback","moneygrubbing","monumental","most important","motivated","mouth-watering","murder","mystery","nail","naked","natural","naughty","nazi","nest egg","never","new","nightmare","no good","no obligation","no one talks about","no questions asked","no risk","no strings attached","non-controlling","noted","novelty","now","obnoxious","obsessed","obsession","obvious","odd","off-kilter","off-limits","off-the record","offensive","official","okay","on-demand","open-minded","opportunities","optimistic","ordeal","outlawed","outrageousness","outstanding","overcome","overjoyed","overnight","overwhelmed","packed","painful","painless","painstaking","pale","panic","panicked","paralyzed","pas","passionate","pathetic","pay zero","payback","perfect","peril","perplexed","perspective","pessimistic","pioneering","piranha","pitfall","pitiful","placid","plague","played","playful","pleased","pluck","plummet","plunge","poison","poisonous","polarizing","poor","popular","portfolio","pound","powerful","powerless","practical","preposterous","prestige","price","priceless","pride","prison","privacy","private","privileged","prize","problem","productive","professional","profit","profitable","profound","promiscuous","promising","promote","protect","protected","proven","provocative","provoke","psychological","pummel","punch","punish","pus","quadruple","quality","quarrelsome","quick","quick-start","quickly","quiet","radiant","rare","ravenous","rebellious","recession-proof","reckoning","recognized","recommend","recreate","reduced","reflective","refugee","refund","refundable","reject","relaxed","release","relentless","reliable","remarkable","replicate","report","reprimanding","repulsed","repulsive","research","resentful","resourceful","responsible","responsive","rested","restricted","results","retaliating","reveal","revealing","revenge","revengeful","revisited","revolting","revolutionary","reward","rich","ridiculous","risky","riveting","rookie","rowdy","ruin","rules","ruthless","sabotaging","sacred","sadistic","sadly","sadness","safe","safety","sale","sampler","sarcastic","satisfied","savage","savagery","save","savings","savvy","scam","scandal","scandalous","scarce","scared","scary","scornful","scream","searing","secret","secret agenda","secret plot","secrets","secure","security","seductive","seething","seize","selected","self-hating","self-sufficient","sensational","senseless","sensual","serene","seriously","severe","sex","sexy","shaking","shameful","shameless","shaming","shatter","shellacking","shocking","should","shrewd","sick and tired","signs","silly","simple","simplicity","simplified","simplistic","sincere","sinful","sins","six-figure","sizable","sizzle","sizzled","sizzles","sizzling","sizzlingly","skill","skyrocket","slaughter","slave","sleazy","sleeping","sly","smash","smiling","smug","smuggle","smuggled","sneak-peek","sneaky","sniveling","snob","snooty","snotty","soar","soaring","solid","solution","spank","special","spectacular","speedy","spell-binding","spine","spirit","spirited","spiteful","spoiler","spontaneous","spotlight","spunky","squirming","stable","staggering","startling","steady","steal","stealthy","steamy","step-by-step","still","stoic","stop","strange","strangle","strategy","stressed","strong","strongly suggest","struggle","stuck up","studies","stunning","stupid","stupid-simple","sturdy","sublime","succeed","success","successful","suck","suddenly","suffer","sunny","super","super-human","superb","supercharge","superior","supported","supportive","sure","sure fire","surefire","surge","surging","surprise","surprised","surprising","survival","survive","suspicious","sweaty","swoon","swoon-worthy","tailspin","tank","tantalizing","targeted","tawdry","tease","technology","teetering","tempting","tenacious","tense","terrible","terrific","terrified","terrifying","terror","terrorist","tested","thankful","the truth","threaten","threatened","thrilled","thrilling","thug","ticked off","tickled","timely","today","torture","toxic","track record","trade secret","tragedy","tragic","transform","transparency","trap","trapped","trauma","traumatized","treacherous","treasure","tremendous","trend","tricks","triggers","triple","triumph","truly","trusting","trustworthy","truth","truthful","turbo-charge","turbocharges","tweaks","twitching","ultimate","unadulterated","unassuming","unauthorized","unbelievable","unburdened","uncaring","uncensored","uncertain","uncomfortable","unconditional","uncontrollable","unconventional","uncovered","undeniable","under priced","undercover","underground","underhanded","underused","unexpected","unforgettable","unheard of","unhurried","uninterested","unique","unjustified","unknowingly","unleashed","unlimited","unlock","unparalleled","unpopular","unreliable","unresponsive","unseen","unstable","unstoppable","unsure","unsurpassed","untapped","unusual","up-sell","upbeat","uplifted","uplifting","urge","urgent","useful","useless","validate","valor","valuable","value","vanquish","vaporize","venomous","verify","vibrant","vicious","victim","victory","vigorous","vilified","vindictive","violated","violent","volatile","vulnerable","waiting","wanted","wanton","warning","waste","weak","wealth","weird","what no one tells you","whip","whopping","wicked","wild","willpower","withheld","wonderful","wondrous","woozy","world","worry","worst","worthwhile","wounded","wreaking","youthful","zen","zinger"],"diacritics":{"A":"[\\u0041\\u24B6\\uFF21\\u00C0\\u00C1\\u00C2\\u1EA6\\u1EA4\\u1EAA\\u1EA8\\u00C3\\u0100\\u0102\\u1EB0\\u1EAE\\u1EB4\\u1EB2\\u0226\\u01E0\\u00C4\\u01DE\\u1EA2\\u00C5\\u01FA\\u01CD\\u0200\\u0202\\u1EA0\\u1EAC\\u1EB6\\u1E00\\u0104\\u023A\\u2C6F]","AA":"[\\uA732]","AE":"[\\u00C6\\u01FC\\u01E2]","AO":"[\\uA734]","AU":"[\\uA736]","AV":"[\\uA738\\uA73A]","AY":"[\\uA73C]","B":"[\\u0042\\u24B7\\uFF22\\u1E02\\u1E04\\u1E06\\u0243\\u0182\\u0181]","C":"[\\u0043\\u24B8\\uFF23\\u0106\\u0108\\u010A\\u010C\\u00C7\\u1E08\\u0187\\u023B\\uA73E]","D":"[\\u0044\\u24B9\\uFF24\\u1E0A\\u010E\\u1E0C\\u1E10\\u1E12\\u1E0E\\u0110\\u018B\\u018A\\u0189\\uA779]","DZ":"[\\u01F1\\u01C4]","Dz":"[\\u01F2\\u01C5]","E":"[\\u0045\\u24BA\\uFF25\\u00C8\\u00C9\\u00CA\\u1EC0\\u1EBE\\u1EC4\\u1EC2\\u1EBC\\u0112\\u1E14\\u1E16\\u0114\\u0116\\u00CB\\u1EBA\\u011A\\u0204\\u0206\\u1EB8\\u1EC6\\u0228\\u1E1C\\u0118\\u1E18\\u1E1A\\u0190\\u018E]","F":"[\\u0046\\u24BB\\uFF26\\u1E1E\\u0191\\uA77B]","G":"[\\u0047\\u24BC\\uFF27\\u01F4\\u011C\\u1E20\\u011E\\u0120\\u01E6\\u0122\\u01E4\\u0193\\uA7A0\\uA77D\\uA77E]","H":"[\\u0048\\u24BD\\uFF28\\u0124\\u1E22\\u1E26\\u021E\\u1E24\\u1E28\\u1E2A\\u0126\\u2C67\\u2C75\\uA78D]","I":"[\\u0049\\u24BE\\uFF29\\u00CC\\u00CD\\u00CE\\u0128\\u012A\\u012C\\u0130\\u00CF\\u1E2E\\u1EC8\\u01CF\\u0208\\u020A\\u1ECA\\u012E\\u1E2C\\u0197]","J":"[\\u004A\\u24BF\\uFF2A\\u0134\\u0248]","K":"[\\u004B\\u24C0\\uFF2B\\u1E30\\u01E8\\u1E32\\u0136\\u1E34\\u0198\\u2C69\\uA740\\uA742\\uA744\\uA7A2]","L":"[\\u004C\\u24C1\\uFF2C\\u013F\\u0139\\u013D\\u1E36\\u1E38\\u013B\\u1E3C\\u1E3A\\u0141\\u023D\\u2C62\\u2C60\\uA748\\uA746\\uA780]","LJ":"[\\u01C7]","Lj":"[\\u01C8]","M":"[\\u004D\\u24C2\\uFF2D\\u1E3E\\u1E40\\u1E42\\u2C6E\\u019C]","N":"[\\u004E\\u24C3\\uFF2E\\u01F8\\u0143\\u00D1\\u1E44\\u0147\\u1E46\\u0145\\u1E4A\\u1E48\\u0220\\u019D\\uA790\\uA7A4]","NJ":"[\\u01CA]","Nj":"[\\u01CB]","O":"[\\u004F\\u24C4\\uFF2F\\u00D2\\u00D3\\u00D4\\u1ED2\\u1ED0\\u1ED6\\u1ED4\\u00D5\\u1E4C\\u022C\\u1E4E\\u014C\\u1E50\\u1E52\\u014E\\u022E\\u0230\\u00D6\\u022A\\u1ECE\\u0150\\u01D1\\u020C\\u020E\\u01A0\\u1EDC\\u1EDA\\u1EE0\\u1EDE\\u1EE2\\u1ECC\\u1ED8\\u01EA\\u01EC\\u00D8\\u01FE\\u0186\\u019F\\uA74A\\uA74C]","OI":"[\\u01A2]","OO":"[\\uA74E]","OU":"[\\u0222]","P":"[\\u0050\\u24C5\\uFF30\\u1E54\\u1E56\\u01A4\\u2C63\\uA750\\uA752\\uA754]","Q":"[\\u0051\\u24C6\\uFF31\\uA756\\uA758\\u024A]","R":"[\\u0052\\u24C7\\uFF32\\u0154\\u1E58\\u0158\\u0210\\u0212\\u1E5A\\u1E5C\\u0156\\u1E5E\\u024C\\u2C64\\uA75A\\uA7A6\\uA782]","S":"[\\u0053\\u24C8\\uFF33\\u1E9E\\u015A\\u1E64\\u015C\\u1E60\\u0160\\u1E66\\u1E62\\u1E68\\u0218\\u015E\\u2C7E\\uA7A8\\uA784]","T":"[\\u0054\\u24C9\\uFF34\\u1E6A\\u0164\\u1E6C\\u021A\\u0162\\u1E70\\u1E6E\\u0166\\u01AC\\u01AE\\u023E\\uA786]","TZ":"[\\uA728]","U":"[\\u0055\\u24CA\\uFF35\\u00D9\\u00DA\\u00DB\\u0168\\u1E78\\u016A\\u1E7A\\u016C\\u00DC\\u01DB\\u01D7\\u01D5\\u01D9\\u1EE6\\u016E\\u0170\\u01D3\\u0214\\u0216\\u01AF\\u1EEA\\u1EE8\\u1EEE\\u1EEC\\u1EF0\\u1EE4\\u1E72\\u0172\\u1E76\\u1E74\\u0244]","V":"[\\u0056\\u24CB\\uFF36\\u1E7C\\u1E7E\\u01B2\\uA75E\\u0245]","VY":"[\\uA760]","W":"[\\u0057\\u24CC\\uFF37\\u1E80\\u1E82\\u0174\\u1E86\\u1E84\\u1E88\\u2C72]","X":"[\\u0058\\u24CD\\uFF38\\u1E8A\\u1E8C]","Y":"[\\u0059\\u24CE\\uFF39\\u1EF2\\u00DD\\u0176\\u1EF8\\u0232\\u1E8E\\u0178\\u1EF6\\u1EF4\\u01B3\\u024E\\u1EFE]","Z":"[\\u005A\\u24CF\\uFF3A\\u0179\\u1E90\\u017B\\u017D\\u1E92\\u1E94\\u01B5\\u0224\\u2C7F\\u2C6B\\uA762]","a":"[\\u0061\\u24D0\\uFF41\\u1E9A\\u00E0\\u00E1\\u00E2\\u1EA7\\u1EA5\\u1EAB\\u1EA9\\u00E3\\u0101\\u0103\\u1EB1\\u1EAF\\u1EB5\\u1EB3\\u0227\\u01E1\\u00E4\\u01DF\\u1EA3\\u00E5\\u01FB\\u01CE\\u0201\\u0203\\u1EA1\\u1EAD\\u1EB7\\u1E01\\u0105\\u2C65\\u0250]","aa":"[\\uA733]","ae":"[\\u00E6\\u01FD\\u01E3]","ao":"[\\uA735]","au":"[\\uA737]","av":"[\\uA739\\uA73B]","ay":"[\\uA73D]","b":"[\\u0062\\u24D1\\uFF42\\u1E03\\u1E05\\u1E07\\u0180\\u0183\\u0253]","c":"[\\u0063\\u24D2\\uFF43\\u0107\\u0109\\u010B\\u010D\\u00E7\\u1E09\\u0188\\u023C\\uA73F\\u2184]","d":"[\\u0064\\u24D3\\uFF44\\u1E0B\\u010F\\u1E0D\\u1E11\\u1E13\\u1E0F\\u0111\\u018C\\u0256\\u0257\\uA77A]","dz":"[\\u01F3\\u01C6]","e":"[\\u0065\\u24D4\\uFF45\\u00E8\\u00E9\\u00EA\\u1EC1\\u1EBF\\u1EC5\\u1EC3\\u1EBD\\u0113\\u1E15\\u1E17\\u0115\\u0117\\u00EB\\u1EBB\\u011B\\u0205\\u0207\\u1EB9\\u1EC7\\u0229\\u1E1D\\u0119\\u1E19\\u1E1B\\u0247\\u025B\\u01DD]","f":"[\\u0066\\u24D5\\uFF46\\u1E1F\\u0192\\uA77C]","g":"[\\u0067\\u24D6\\uFF47\\u01F5\\u011D\\u1E21\\u011F\\u0121\\u01E7\\u0123\\u01E5\\u0260\\uA7A1\\u1D79\\uA77F]","h":"[\\u0068\\u24D7\\uFF48\\u0125\\u1E23\\u1E27\\u021F\\u1E25\\u1E29\\u1E2B\\u1E96\\u0127\\u2C68\\u2C76\\u0265]","hv":"[\\u0195]","i":"[\\u0069\\u24D8\\uFF49\\u00EC\\u00ED\\u00EE\\u0129\\u012B\\u012D\\u00EF\\u1E2F\\u1EC9\\u01D0\\u0209\\u020B\\u1ECB\\u012F\\u1E2D\\u0268\\u0131]","j":"[\\u006A\\u24D9\\uFF4A\\u0135\\u01F0\\u0249]","k":"[\\u006B\\u24DA\\uFF4B\\u1E31\\u01E9\\u1E33\\u0137\\u1E35\\u0199\\u2C6A\\uA741\\uA743\\uA745\\uA7A3]","l":"[\\u006C\\u24DB\\uFF4C\\u0140\\u013A\\u013E\\u1E37\\u1E39\\u013C\\u1E3D\\u1E3B\\u017F\\u0142\\u019A\\u026B\\u2C61\\uA749\\uA781\\uA747]","lj":"[\\u01C9]","m":"[\\u006D\\u24DC\\uFF4D\\u1E3F\\u1E41\\u1E43\\u0271\\u026F]","n":"[\\u006E\\u24DD\\uFF4E\\u01F9\\u0144\\u00F1\\u1E45\\u0148\\u1E47\\u0146\\u1E4B\\u1E49\\u019E\\u0272\\u0149\\uA791\\uA7A5]","nj":"[\\u01CC]","o":"[\\u006F\\u24DE\\uFF4F\\u00F2\\u00F3\\u00F4\\u1ED3\\u1ED1\\u1ED7\\u1ED5\\u00F5\\u1E4D\\u022D\\u1E4F\\u014D\\u1E51\\u1E53\\u014F\\u022F\\u0231\\u00F6\\u022B\\u1ECF\\u0151\\u01D2\\u020D\\u020F\\u01A1\\u1EDD\\u1EDB\\u1EE1\\u1EDF\\u1EE3\\u1ECD\\u1ED9\\u01EB\\u01ED\\u00F8\\u01FF\\u0254\\uA74B\\uA74D\\u0275]","oi":"[\\u01A3]","ou":"[\\u0223]","oo":"[\\uA74F]","p":"[\\u0070\\u24DF\\uFF50\\u1E55\\u1E57\\u01A5\\u1D7D\\uA751\\uA753\\uA755]","q":"[\\u0071\\u24E0\\uFF51\\u024B\\uA757\\uA759]","r":"[\\u0072\\u24E1\\uFF52\\u0155\\u1E59\\u0159\\u0211\\u0213\\u1E5B\\u1E5D\\u0157\\u1E5F\\u024D\\u027D\\uA75B\\uA7A7\\uA783]","s":"[\\u0073\\u24E2\\uFF53\\u015B\\u1E65\\u015D\\u1E61\\u0161\\u1E67\\u1E63\\u1E69\\u0219\\u015F\\u023F\\uA7A9\\uA785\\u1E9B]","ss":"[\\u00DF]","t":"[\\u0074\\u24E3\\uFF54\\u1E6B\\u1E97\\u0165\\u1E6D\\u021B\\u0163\\u1E71\\u1E6F\\u0167\\u01AD\\u0288\\u2C66\\uA787]","tz":"[\\uA729]","u":"[\\u0075\\u24E4\\uFF55\\u00F9\\u00FA\\u00FB\\u0169\\u1E79\\u016B\\u1E7B\\u016D\\u00FC\\u01DC\\u01D8\\u01D6\\u01DA\\u1EE7\\u016F\\u0171\\u01D4\\u0215\\u0217\\u01B0\\u1EEB\\u1EE9\\u1EEF\\u1EED\\u1EF1\\u1EE5\\u1E73\\u0173\\u1E77\\u1E75\\u0289]","v":"[\\u0076\\u24E5\\uFF56\\u1E7D\\u1E7F\\u028B\\uA75F\\u028C]","vy":"[\\uA761]","w":"[\\u0077\\u24E6\\uFF57\\u1E81\\u1E83\\u0175\\u1E87\\u1E85\\u1E98\\u1E89\\u2C73]","x":"[\\u0078\\u24E7\\uFF58\\u1E8B\\u1E8D]","y":"[\\u0079\\u24E8\\uFF59\\u1EF3\\u00FD\\u0177\\u1EF9\\u0233\\u1E8F\\u00FF\\u1EF7\\u1E99\\u1EF5\\u01B4\\u024F\\u1EFF]","z":"[\\u007A\\u24E9\\uFF5A\\u017A\\u1E91\\u017C\\u017E\\u1E93\\u1E95\\u01B6\\u0225\\u0240\\u2C6C\\uA763]"},"researchesTests":["contentHasTOC","contentHasShortParagraphs","contentHasAssets","keywordInTitle","keywordInMetaDescription","keywordInPermalink","keywordIn10Percent","keywordInContent","keywordInSubheadings","keywordInImageAlt","keywordDensity","keywordNotUsed","lengthContent","lengthPermalink","linksHasInternal","linksHasExternals","linksNotAllExternals","titleStartWithKeyword","titleSentiment","titleHasPowerWords","titleHasNumber","hasContentAI"],"hasRedirection":true,"hasBreadcrumb":false},"homeUrl":"https:\/\/partizansko.info\/en\/","objectID":29797,"objectType":"post","locale":"en","localeFull":"en_US","overlayImages":{"play":{"name":"Play icon","url":"https:\/\/partizansko.info\/wp-content\/plugins\/seo-by-rank-math\/assets\/admin\/img\/icon-play.png","path":"\/home\/u894359686\/domains\/partizansko.info\/public_html\/wp-content\/plugins\/seo-by-rank-math\/assets\/admin\/img\/icon-play.png","position":"middle_center"},"gif":{"name":"GIF icon","url":"https:\/\/partizansko.info\/wp-content\/plugins\/seo-by-rank-math\/assets\/admin\/img\/icon-gif.png","path":"\/home\/u894359686\/domains\/partizansko.info\/public_html\/wp-content\/plugins\/seo-by-rank-math\/assets\/admin\/img\/icon-gif.png","position":"middle_center"}},"defautOgImage":"http:\/\/partizansko.info\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/social-media-OG.jpg","customPermalinks":true,"isUserRegistered":true,"autoSuggestKeywords":true,"connectSiteUrl":"https:\/\/rankmath.com\/auth?site=https%3A%2F%2Fpartizansko.info%2Fen%2F&r=https%3A%2F%2Fpartizansko.info%2Fen%2Fwp-json%2Fwp%2Fv2%2Fpages%2F29797%3Fnonce%3D91fa03d085&pro=1","maxTags":100,"trendsIcon":"<\/svg>","showScore":true,"siteFavIcon":"data:image\/png;base64,iVBORw0KGgoAAAANSUhEUgAAABAAAAAQCAYAAAAf8\/9hAAABs0lEQVR4AWL4\/\/8\/RRjO8Iucx+noO0MWUDo16FYABMGP6ZfUcRnWtm27jVPbtm3bttuH2t3eFPcY9pLz7NxiLjCyVd87pKnHyqXyxtCs8APd0rnyxiu4qSeA3QEDrAwBDrT1s1Rc\/OrjLZwqVmOSu6+Lamcpp2KKMA9PH1BYXMe1mUP5qotvXTywsOEEYHXxrY+3cqk6TMkYpNr2FeoY3KIr0RPtn9wQ2unlA+GMkRw6+9TFw4YTwDUzx\/JVvARj9KaedXRO8P5B1Du2S32smzqUrcKGEyA+uAgQjKX7zf0boWHGfn71jIKj2689gxp7OAGShNcBUmLMPVjZuiKcA2vuWHHDCQxMCz629kXAIU4ApY15QwggAFbfOP9DhgBJ+nWVJ1AZAfICAj1pAlY6hCADZnveQf7bQIwzVONGJonhLIlS9gr5mFg44Xd+4S3XHoGNPdJl1INIwKyEgHckEhgTe1bGiFY9GSFBYUwLh1IkiJUbY407E7syBSFxKTszEoiE\/YdrgCEayDmtaJwCI9uu8TKMuZSVfSa4BpGgzvomBR\/INhLGzrqDotp01ZR8pn\/1L0JN9d9XNyx0AAAAAElFTkSuQmCC","canUser":{"general":false,"advanced":false,"snippet":false,"social":false,"analysis":false,"analytics":false,"content_ai":false},"showKeywordIntent":true,"isPro":true,"is_front_page":false,"trendsUpgradeLink":"https:\/\/rankmath.com\/pricing\/?utm_source=Plugin&utm_medium=CE%20General%20Tab%20Trends&utm_campaign=WP","trendsUpgradeLabel":"Upgrade","trendsPreviewImage":"https:\/\/partizansko.info\/wp-content\/plugins\/seo-by-rank-math\/assets\/admin\/img\/trends-preview.jpg","currentEditor":false,"homepageData":{"assessor":{"powerWords":["a cut above","absolute","absolutely","absolutely lowest","absurd","abuse","accurate","accuse","achieve","actionable","adaptable","adequate","admit","adorable","advantage","advice","affordable","aggravate","aggressive","agitated","agonizing","agony","alarmed","alarming","alienated","aligned","alive","all-inclusive","alluring","always","amazing","amp","animated","annihilate","announcing","anonymous","antagonistic","anxious","apocalypse","appalled","approved","approving","argumentative","armageddon","arrogant","ass kicking","assault","assured","astonishing","astounded","astounding","at ease","atrocious","attack","attractive","audacity","authentic","authoritative","authority","avoid","aware","awe-inspiring","awesome","awkward","backbone","backdoor","backed","backlash","backstabbing","badass","balanced","banned","bargain","barrage","basic","battle","beaming","beat down","beating","beautiful","beauty","begging","behind the scenes","belief","belong","best","best-selling","better","beware","big","billion","black market","blacklisted","blast","blessed","blinded","blissful","blood","bloodbath","bloodcurdling","bloody","blunder","blushing","bold","bomb","bona","bona fide","bonanza","bonus","bootleg","bottom line","bountiful","brave","bravery","brazen","break","breaking","breakthrough","breathtaking","bright","brilliant","broke","brutal","budget","buffoon","bullshit","bully","bumbling","buy","cadaver","calm","cancel anytime","capable","captivate","captivating","carefree","case study","cash","cataclysmic","catapult","catastrophe","caution","censored","centered","certain","certainly","certified","challenge","charming","cheap","cheat","cheat-sheet","cheer","cheerful","child-like","clarity","classified","clear","clueless","collapse","colorful","colossal","comfortable","compare","competitive","complete","completely","completeness","comprehensive","compromise","compulsive","concealed","conclusive","condemning","condescending","confess","confession","confessions","confident","confidential","conquer","conscientious","constructive","content","contrary","controlling","controversial","convenient","convert","cool","cooperative","copy","corpse","corrupt","corrupting","courage","courageous","cover-up","covert","coward","cowardly","crammed","crave","crazy","create","creative","cringeworthy","cripple","crisis","critical","crooked","crush","crushing","damaging","danger","dangerous","daring","dazzling","dead","deadline","deadly","death","decadent","deceived","deceptive","deep","defiance","definitely","definitive","defying","dejected","delicious","delight","delighted","delightful","delirious","delivered","demoralizing","deplorable","depraved","desire","desperate","despicable","destiny","destroy","detailed","devastating","devoted","diagnosed","direct","dirty","disadvantages","disastrous","discount","discover","disdainful","disempowered","disgusted","disgusting","dishonest","disillusioned","disoriented","distracted","distraught","distressed","distrustful","divulge","document","dollar","dominate","doomed","double","doubtful","download","dreadful","dreamy","drive","drowning","dumb","dynamic","eager","earnest","easily","easy","economical","ecstatic","edge","effective","efficient","effortless","elated","eliminate","elite","embarrass","embarrassed","embarrassing","emergency","emerging","emphasize","empowered","enchant","encouraged","endorsed","energetic","energy","enormous","enraged","enthusiastic","envy","epic","epidemic","essential","ethical","euphoric","evil","exactly","exasperated","excellent","excited","excitement","exciting","exclusive","exclusivity","excruciating","exhilarated","expensive","expert","explode","exploit","explosive","exposed","exquisite","extra","extraordinary","extremely","exuberant","eye-opening","fail","fail-proof","failure","faith","famous","fantasy","fascinating","fatigued","faux","faux pas","fearless","feast","feeble","festive","fide","fierce","fight","final","fine","fired","first","first ever","flirt","fluid","focus","focused","fool","fooled","foolish","forbidden","force-fed","forever","forgiving","forgotten","formula","fortune","foul","frantic","free","freebie","freedom","frenzied","frenzy","frightening","frisky","frugal","frustrated","fulfill","fulfilled","full","fully","fun","fun-loving","fundamentals","funniest","funny","furious","gambling","gargantuan","genius","genuine","gift","gigantic","giveaway","glamorous","gleeful","glorious","glowing","goddamn","gorgeous","graceful","grateful","gratified","gravity","great","greatest","greatness","greed","greedy","gripping","grit","grounded","growth","guaranteed","guilt","guilt-free","gullible","guts","hack","happiness","happy","harmful","harsh","hate","have you heard","havoc","hazardous","healthy","heart","heartbreaking","heartwarming","heavenly","hell","helpful","helplessness","hero","hesitant","hidden","high tech","highest","highly effective","hilarious","hoak","hoax","honest","honored","hope","hopeful","horribly","horrific","horrifying","horror","hostile","how to","huge","humility","humor","hurricane","hurry","hypnotic","idiot","ignite","illegal","illusive","imagination","immediately","imminently","impatience","impatient","impenetrable","important","impressive","improved","in the zone","incapable","incapacitated","incompetent","inconsiderate","increase","incredible","indecisive","indulgence","indulgent","inexpensive","inferior","informative","infuriated","ingredients","innocent","innovative","insane","insecure","insider","insidious","inspired","inspiring","instant savings","instantly","instructive","insult","intel","intelligent","intense","interesting","intriguing","introducing","invasion","investment","iron-clad","ironclad","irresistible","irs","is here","jackpot","jail","jaw-dropping","jealous","jeopardy","jittery","jovial","joyous","jubilant","judgmental","jumpstart","just arrived","keen","kickass","kickstart","kill","killed","killing","kills","know it all","lame","largest","lascivious","last","last chance","last minute","latest","laugh","laughing","launch","launching","lavishly","lawsuit","lazy","left behind","legendary","legitimate","liberal","liberated","lick","lies","life-changing","lifetime","light","lighthearted","likely","limited","literally","little-known","loathsome","lonely","looming","loser","lost","love","lucrative","lunatic","lurking","lust","luxurious","luxury","lying","magic","magical","magnificent","mainstream","malicious","mammoth","manipulative","marked down","massive","master","masterclass","maul","mediocre","meditative","meltdown","memorability","memorable","menacing","mesmerizing","meticulous","mind-blowing","minimalist","miracle","mired","mischievous","misgiving","missing out","mistake","monetize","money","moneyback","moneygrubbing","monumental","most important","motivated","mouth-watering","murder","mystery","nail","naked","natural","naughty","nazi","nest egg","never","new","nightmare","no good","no obligation","no one talks about","no questions asked","no risk","no strings attached","non-controlling","noted","novelty","now","obnoxious","obsessed","obsession","obvious","odd","off-kilter","off-limits","off-the record","offensive","official","okay","on-demand","open-minded","opportunities","optimistic","ordeal","outlawed","outrageousness","outstanding","overcome","overjoyed","overnight","overwhelmed","packed","painful","painless","painstaking","pale","panic","panicked","paralyzed","pas","passionate","pathetic","pay zero","payback","perfect","peril","perplexed","perspective","pessimistic","pioneering","piranha","pitfall","pitiful","placid","plague","played","playful","pleased","pluck","plummet","plunge","poison","poisonous","polarizing","poor","popular","portfolio","pound","powerful","powerless","practical","preposterous","prestige","price","priceless","pride","prison","privacy","private","privileged","prize","problem","productive","professional","profit","profitable","profound","promiscuous","promising","promote","protect","protected","proven","provocative","provoke","psychological","pummel","punch","punish","pus","quadruple","quality","quarrelsome","quick","quick-start","quickly","quiet","radiant","rare","ravenous","rebellious","recession-proof","reckoning","recognized","recommend","recreate","reduced","reflective","refugee","refund","refundable","reject","relaxed","release","relentless","reliable","remarkable","replicate","report","reprimanding","repulsed","repulsive","research","resentful","resourceful","responsible","responsive","rested","restricted","results","retaliating","reveal","revealing","revenge","revengeful","revisited","revolting","revolutionary","reward","rich","ridiculous","risky","riveting","rookie","rowdy","ruin","rules","ruthless","sabotaging","sacred","sadistic","sadly","sadness","safe","safety","sale","sampler","sarcastic","satisfied","savage","savagery","save","savings","savvy","scam","scandal","scandalous","scarce","scared","scary","scornful","scream","searing","secret","secret agenda","secret plot","secrets","secure","security","seductive","seething","seize","selected","self-hating","self-sufficient","sensational","senseless","sensual","serene","seriously","severe","sex","sexy","shaking","shameful","shameless","shaming","shatter","shellacking","shocking","should","shrewd","sick and tired","signs","silly","simple","simplicity","simplified","simplistic","sincere","sinful","sins","six-figure","sizable","sizzle","sizzled","sizzles","sizzling","sizzlingly","skill","skyrocket","slaughter","slave","sleazy","sleeping","sly","smash","smiling","smug","smuggle","smuggled","sneak-peek","sneaky","sniveling","snob","snooty","snotty","soar","soaring","solid","solution","spank","special","spectacular","speedy","spell-binding","spine","spirit","spirited","spiteful","spoiler","spontaneous","spotlight","spunky","squirming","stable","staggering","startling","steady","steal","stealthy","steamy","step-by-step","still","stoic","stop","strange","strangle","strategy","stressed","strong","strongly suggest","struggle","stuck up","studies","stunning","stupid","stupid-simple","sturdy","sublime","succeed","success","successful","suck","suddenly","suffer","sunny","super","super-human","superb","supercharge","superior","supported","supportive","sure","sure fire","surefire","surge","surging","surprise","surprised","surprising","survival","survive","suspicious","sweaty","swoon","swoon-worthy","tailspin","tank","tantalizing","targeted","tawdry","tease","technology","teetering","tempting","tenacious","tense","terrible","terrific","terrified","terrifying","terror","terrorist","tested","thankful","the truth","threaten","threatened","thrilled","thrilling","thug","ticked off","tickled","timely","today","torture","toxic","track record","trade secret","tragedy","tragic","transform","transparency","trap","trapped","trauma","traumatized","treacherous","treasure","tremendous","trend","tricks","triggers","triple","triumph","truly","trusting","trustworthy","truth","truthful","turbo-charge","turbocharges","tweaks","twitching","ultimate","unadulterated","unassuming","unauthorized","unbelievable","unburdened","uncaring","uncensored","uncertain","uncomfortable","unconditional","uncontrollable","unconventional","uncovered","undeniable","under priced","undercover","underground","underhanded","underused","unexpected","unforgettable","unheard of","unhurried","uninterested","unique","unjustified","unknowingly","unleashed","unlimited","unlock","unparalleled","unpopular","unreliable","unresponsive","unseen","unstable","unstoppable","unsure","unsurpassed","untapped","unusual","up-sell","upbeat","uplifted","uplifting","urge","urgent","useful","useless","validate","valor","valuable","value","vanquish","vaporize","venomous","verify","vibrant","vicious","victim","victory","vigorous","vilified","vindictive","violated","violent","volatile","vulnerable","waiting","wanted","wanton","warning","waste","weak","wealth","weird","what no one tells you","whip","whopping","wicked","wild","willpower","withheld","wonderful","wondrous","woozy","world","worry","worst","worthwhile","wounded","wreaking","youthful","zen","zinger"],"diacritics":true,"researchesTests":["contentHasTOC","contentHasShortParagraphs","contentHasAssets","keywordInTitle","keywordInMetaDescription","keywordInPermalink","keywordIn10Percent","keywordInContent","keywordInSubheadings","keywordInImageAlt","keywordDensity","keywordNotUsed","lengthContent","lengthPermalink","linksHasInternal","linksHasExternals","linksNotAllExternals","titleStartWithKeyword","titleSentiment","titleHasPowerWords","titleHasNumber","hasContentAI"],"hasBreadcrumb":false,"serpData":{"title":"%sitename% %page% %sep% %sitedesc%","description":"","titleTemplate":"%sitename% %page% %sep% %sitedesc%","descriptionTemplate":"","focusKeywords":"","breadcrumbTitle":"Home","robots":{"index":true},"advancedRobots":{"max-snippet":"-1","max-video-preview":"-1","max-image-preview":"large"},"facebookTitle":"","facebookDescription":"","facebookImage":"","facebookImageID":""}}},"tocTitle":"Table of Contents","tocExcludeHeadings":[],"listStyle":"ul"},"builder_content":"

Articles about Bogdan<\/h1>\n

Razgovori s Bogdanom, \u010dlanci o Bogdanu, Bogdanovi zapisi <\/h2>  \n\n

INTERVJUI S BOGDANOM<\/p>\n

Intervju Refika Hamzi\u0107a (1965)<\/p>\n

REFIK HAMZI\u0106: Spomenik u kamenom moru<\/h1>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>\u201c, 26.9.1965.
<\/p>\n\n


<\/p>\n

Intervjui Selene Seferovi\u0107\u00a0<\/p>\n

BOGDAN BOGDANOVI\u0106: Mi \u0107emo spomenik lako popraviti<\/h1>\n

Na ulazu \u0161ok?! Crnom masnom bojom od prizemlja do prvog sprata, po zidovima i prozorima, strelicama i zlokobnim usta\u0161kim znakom \"U\", putokaz do ulaznih vrata familije Bogdanovi\u0107! Za\u010du\u0111uju\u0107e mirni i pribrani, rekli su mi da su to vidjeli upravo tog jutra - 11. marta ove, 1992. godine. Prethodnog dana prof. Bogdanovi\u0107 dao je kra\u0107u izjavu \"Oslobo\u0111enju\" povodom prve eksplozije na Partizanskom roblju. Za drugu, koja se dogodila u 3.10 sati istog dana, ja sam mu, na \u017ealost, rekla.<\/p>

- Znate \u0161ta, prva re\u010d \u0107e biti da pozdravim sve svoje prijatelje u Mostaru. Tamo ima jo\u0161 puno graditelja toga spomenika, svi \u0107e se oni setiti s kojim smo ga elanom i rado\u0161\u0107u gradili, ali ih ne\u0107u pozivati na tugovanje iz jednoga vi\u0161e filozofskog razloga. Nije to prvo umetni\u010dko delo koje leti u vazduh - Dubrovnik, Vukovar, nekad Akropolj, u ovom ratu silne katedrale i mnoga druga razaranja. Prema tome, poru\u010dujem svojim prijateljima da znaju da sam miran i da nisam pretrpeo nikakav \u0161ok, odnosno mogu samo samom sebi da se \u010dudim da to mene nije toliko u\u017easnulo kao \u0161to sam o\u010dekivao.<\/p>

- Za mene je bio vrlo, vrlo uzbudljiv, ne mogu u ovoj situaciji re\u0107i prijatan, daleko od toga, ali jedan uzbudljiv ljudski do\u017eivljaj kad sam sino\u0107 na televiziji video silnu silu sveta na Partizanskom spomeniku nad Mostarom. Video sam ljude ozbiljne, blede ali odlu\u010dne da se suprotstave te\u0161kom varvarstvu. Govorim o tome da me ova vest nije uni\u0161tila jer ja ve\u0107 mesecima \u017eivim u i\u0161\u010dekivanju najgorih vesti takve vrste. Prvo borbe oko Jasenovca. Svakog \u010dasa sam o\u010dekivao da \u0107e to odleteti u vazduh, jer su Jasenovac opsedale hrvatske snage, ali Jasenovac su isto tako opsedala i moja bra\u0107a Srbi i neki od njih su pretili da \u0107e da ga bace u vazduh, jer, ka\u017eu predstavlja hrvatsku ru\u017eu, a ne srpski bo\u017eur! Glupostima nema granice.<\/p>

U tom primitivnom mentalitetu i na jednoj i na drugoj strani ima jedna mr\u017enja prema vi\u0161im kulturnim vrednostima. Ali, ja mislim da tu ima jo\u0161 ne\u0161to. Mostarski spomenik i po svojoj arhitekturi i po svom duhu je simbol jugoslovenske kulture. On nije srpski, ni hrvatski, ni muslimanski, a svima pripada, ve\u017ee i nosi formulu iznad ovih podela. A sada je\u00a0<\/p>\n\n

proskribovano sve \u0161to je proizvod jugoslovenske kulture, sve do velikih imena, i Krle\u017ee, i Andri\u0107a. Krle\u017ea nije samo hrvatski pisac i nikad ne bi mogao biti samo hrvatski pisac. On je jugoslovenski pisac. Andri\u0107 pogotovo, koji nije bio \u010dak ni nacionalno opredeljen. Ja mislim da je to jedan pakleni plan da sve ono \u0161to je \u010disto jugoslovensko, \u0161to nije bila ni Aleksandrova dikatura, \u0161o nisu bili ni Tito ni Titi posljednih godina, sve ono \u0161to je bilo u ljudskim srcima \u010disto, a toga ima jako mnogo, toga je bilo mnogo i poslednjih godina, bilo je jako mnogo Jugoslovena i u Zagrebu. Sve to treba o\u010distiti, i tu su oni izuzetno slo\u017eni. Ako vidite ovde sve razne mistifikacije kulturne po Srbiji, ako gledate ove izlo\u017ebe i koncerte, i sve redom, koje su do te mere pro\u017eete nekim srednjovekovnim reminiscencijama, onda vidite koliko se sada radi na tome da se formiraju mali nacionalni etni\u010dki kulturni modeli. A etni\u010dki kulturni modeli na ovom tlu, ne samo jugoslovenskom nego i balkanskom, su smrt za kulturu. Strahovita erozija kulture svuda, i u Beogradu i u Zagrebu. I zato bih, jo\u0161 uvek, voleo da saznam ko su ti ru\u0161ioci.<\/p>

Jo\u0161 jedna poruka prijateljima u Mostaru. Za\u0161to ne shvatam ovo toliko tragi\u010dno. Ako se mi koji ovako mislimo odr\u017eimo, ako se odr\u017ei jedna nezavisna, neutralna dr\u017eava Bosna i Hercegovina, ona \u0107e u su\u0161tini, hteli to ili ne, prikupiti sve najbolje jugoslovenske vrednosti. Ona druk\u010dije ne mo\u017ee da ekzistira. Ako se to odr\u017ei, mi \u0107emo spomenik lako popraviti. Svi mi tamo napamet znamo svaki kamen i ja i toliki moji ljudi, mi \u0107emo to lako popraviti. Ako nas odnese \u0111avo, onda neka nosi sve redom.<\/p>

- Kad me ve\u0107 podse\u0107ate na samo otvaranje Spomenika, priseti\u0107u se. Kad je spomenik zavr\u0161en, onda su bile dve velike, ako tamo mogu da ka\u017eem, ve\u010dere. Jednu su napravili \u0161efovi, vlasti i mo\u0107nici. Na otvaranju spomenika je bio i Dobrica \u0106osi\u0107. On je i\u0161ao da ve\u010dera sa ministrima, a ja sam ve\u010derao sa mojim majstorima i prijateljima. Samo takvu podelu sam mogao da prihvatim, nikakvu druk\u010diju.<\/p>

Izvor: list \"Sloboda\"\u00a017.2.1992.<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n\n\n

SELENA SEFEROVI\u0106: Kosmi\u010dki simboli Bogdana Bogdanovi\u0107a<\/h1>\n

Da bi izjava bila upu\u0107ena mojim sunarodnicima u BiH, Srbima u BiH, bila bi jednostavna: Bra\u0107o Srbi, birajte drugoga vo\u0111u i tra\u017eite nove u\u010ditelje, tra\u017eite nekoga ko \u0107e vas u\u010diti da \u017eivite u miru i skladu sa ljudima i sa vremenom u kojem \u017eivite. Ratosiljajte se tih histerika i ludaka koji su nas doveli dovde i, sva je prilika, ako ih ne zaustavimo da \u0107e nas dovesti do samog dna<\/strong><\/p>

\u201cMostar je, zna se, jedan od najlep\u0161ih, najposebnijih gradova koje je \u010dovek sagradio u ovom delu sveta\u201d, re\u010di su gospodina\u00a0Bogdana Bogdanovi\u0107a\u00a0<\/a>Bogdana Bogdanovi\u0107a, profesora, arhitekte, skulptora, urbaniste, pisca, filosofa, biv\u0161eg gradona\u010delnika Beograda i po\u010dasnog gra\u0111anina Mostara prilikom otvaranja monumentalnog Partizanskog spomenika \u017ertvama antifa\u0161isti\u010dkog otpora 41-45. izgovoreno sada ve\u0107 daleke 1965. godine.<\/p>

Ovaj sinkreti\u010dni umetnik svetskog glasa i ugleda, renesanski \u010dovek na pragu 21. veka, postavio je tom prilikom, a posmatrano iz ovih sada\u0161njih tragi\u010dnih okolnosti u kojima se nalazimo, rekla bih i (gotovo) jedno proro\u010dko pitanje:<\/p>

\u201cKako \u0107e ovu gra\u0111evinu tuma\u010diti posle nas? \u0160ta \u0107e u njoj videti, \u0161ta \u0107e do\u017eivljavati? Ho\u0107e li im ona \u0161togod re\u0107i? Ho\u0107e li i deca na\u0161e dece videti u ovom spomeniku sliku nekog \u010dudnog, ponosnog i humanog grada, dignutog kao fatamorgana negde izme\u0111u neba i zemlje? I ho\u0107e li u njemu prepoznati svoj grad u jednom davnom, ponosnom i te\u0161kom vremenu kada je najte\u017ee od svega bilo biti i ostati \u010dovek?\u201d<\/p>

Za takve ideale izginula je \u010ditava jedna mladost Mostara (sedamsto pedeset uglavnom dvadesetogodi\u0161njaka, me\u0111u njima i 13 narodnih heroja, imaju svoja imena isklesana u kamenu), palo je vi\u0161e od hiljadu \u017ertava fa\u0161isti\u010dkog terora. Svaki deseti Mostarac nije do\u010dekao slobodu, svaki tre\u0107i stanovnik akrtivno je u\u010destvovao u antifa\u0161isti\u010dkom otporu.<\/p>

Esad Elezovi\u0107<\/a> u 21. godini ubijen u Jasenovcu, Pero Markulin<\/a> u 21. na Sutjesci. Vinko D\u017eidi\u0107<\/a> u 29. na Mamuli, dr. Leon \u0160tern<\/a> u 35. u Janjini, Ned\u017ead Arpad\u017ei\u0107<\/a> u 19. u Staroj Gradi\u0161ki, Slavko Bala\u0107<\/a> u 27. u Lepoglavi, Nazif Deli\u0107<\/a> u 35. u Dahauu, Ahmet Dizdar<\/a> u 29. u Norve\u0161koj, Milivoje Vu\u010deti\u0107<\/a> u 21. u Mostaru, Salih Islamovi\u0107<\/a> u 34. u Bengaziju, Luka Janji\u0107<\/a> u 23. u Trstu, Ismet Milavi\u0107<\/a> u 33. u Norviku, Tripo Uljarovi\u0107<\/a> u 23. u Nevesinju, desetoro Vukovi\u0107a\u2026<\/p>

Nasumce \u010ditamo njihova imena na kamenim plo\u010dama spomenika u obliku prese\u010denih stabala podignutog u \u010dast razuma, razumevanja i ljubavi me\u0111u Srbima, Hrvatima, Muslimanima, Jevrejima i svim ostalim po\u0161tenim i \u010destitim ljudima.<\/p>

Ovim poginulim mladi\u0107ima i devojkama mostarski i beogradski pesnik Svetislav Mandi\u0107 posvetio je stihove: \u201cSvakog dana ja bih s njima da se razgovaram, bole li ih mrtve ruke bez pu\u0161aka, bole li ih mrtve usne bez osmeha\u201d.<\/p>

Ovaj spomenik koji u sebi nosi mrtve (podsetimo se motiva \u017ertve u Zidanju Skadra na Bojani, jednoj od najlep\u0161ih i najtragi\u010dnijih pesama u na\u0161oj narodnoj poeziji) bio je; iako na prvi pogled zvu\u010di paradoksalno; vedar i razdragan postavljen u gradskom prostoru i pejsa\u017eu uz nasade mediteranskog zimzelena niskog rasta \u2013 ruzmarina; lavandu; zelenu i sivu santolinu i kadulju; kao da u sebi odslikava \u010ditavu Hercegovinu, kanjon nemirne planinske reke boje tirkiza, sure i strme hercegova\u010dke hridi, dakle, kamen i vodu, zelenilo i svetlost, ba\u0161 sve karakteristi\u010dno za Mostar. U njemu je i veliki broj kamenih plo\u010da skinutih sa starih mostarskih ku\u0107a i oblutka iz Neretve, \u0161est stepenastih terasa poput krovova, a na samom vrhu poput ve\u010dnog plamena krug sa \u0161titom nazvan \u201ckosmos\u201d sa znacima sunca, meseca i zvezda kao krajnji cilj \u010dove\u010danstva. Ti kosmi\u010dki simboli Bogdana Bogdanovi\u0107a otvaraju \u010dudnovata prostranstva ka kojima je \u010dovek oduvek te\u017eio, tra\u017eio se u njima, pomerao je stalno prema njima granice svojih odu\u0161evljenja i saznanja.<\/p>

Danas, na \u017ealost, spomenik nije ni vedar ni radostan. Ne \u0161etaju njegovim kamenim liticama zaljubljeni sa rukama spojenim u naj\u010distijim ose\u0107anjima, ne osmatraju voljeni grad sa njegovih bolnih visina, nema vi\u0161e bezbri\u017enih \u0161etnji u suton kad zvezde padaju po njegovim kamenim cvetovima. Sada ga opsedaju jaha\u010di mr\u017enje, ru\u0161itelji lepote, umesto cvrkuta ptica i cvr\u010daka u letnjim zvizdanima zastra\u0161uju\u0107e odjekuju eksplozije. Ranjen je spomenik sa svim univerzalnim vrednostima, krvari, te\u0161ke su i duboke njegove rane\u2026 Tu su ideje poni\u017eene, a vi\u0161i oblici inteligencije uni\u0161teni. Do\u0161lo je do su\u017eavanja svesti, dogodila se sramota.<\/p>

Tim povodom primio me je gospodin Bogdanovi\u0107 \u010diju smo izjavu objavili u prethodnom broju \u201cSlobode\u201d. Za one koji je nisu pro\u010ditali, ponavljamo glavnu misao:<\/p>

\u201cMostarski spomenik i po svojoj arhitekturi i po svom duhu je simbol jugoslovenske kulture. On nije ni srpski, ni hrvatski, ni muslimanski, a svima pripada, ve\u017ee i nosi formulu iznad ovih podela. A sada je proskribovano sve \u0161to je proizvod jugoslovenske kulture\u2026 sve ono \u0161to je bilo u ljudskim srcima \u010disto, a toga ima jako mnogo, toga je bilo mnogo i poslednjih godina\u2026\u201d<\/p>

*Na pitanje da prokomentari\u0161e najnovija zbivanja u Beogradu \u2013 miting opozicije 9. marta i okupljanja studentske i \u0161kolske omladine, g. Bogdanovi\u0107 ka\u017ee:<\/strong><\/p>

Nade u bolje \u0107e biti onog trenutka kad razbijemo, sad \u0107u upotrebiti pravu re\u010d, medijski fa\u0161izam. Kad ljudi kao \u0161to sam ja, a dobar je broj takvih ljudi, dobiju priliku da do\u0111u na prvi program TV, po\u010de\u0107e da se ra\u0161\u010di\u0161\u0107ava situacija. Ali upravo da ja ne bih do\u0161ao na taj program, male tajne krvolo\u010dne grupe fa\u0161isti\u010dke ispisuju mi ve\u0107 po drugi put po hodnicima usta\u0161ke oznake. Mi se ovde sada ose\u0107amo kao Jevreji 1933. god. u Nema\u010dkoj. U svemu tome, ma koliko te\u0161ko i neprijatno bilo, ja nalazim veliku moralnu potporu za svoj stav koji je ve\u0107 dobro poznat, jednom re\u010dju, pona\u0161am se ni po babu ni po stri\u010devima.<\/p>

\u00a0<\/p> \u00a0

\u00a0<\/p>

To je upravo pritisak u strahu da se ne \u010duje moj glas, jer, vidite, vi pominjete sve moje javno opho\u0111enje sa delovima biv\u0161eg jugoslovenskog prostora (intervju za HTV, u \u201cSlobodnoj Dalmaciji\u201d i \u201cBorbi\u201d) izuzev Srbije. U Srbiji moga glasa nema. Borba se jedina usudila i napravila taj hrabri gest-intervju sa mnom, a ina\u010de ovo sve sti\u017ee okolo, preko Skoplja, Splita, Pri\u0161tine, Sarajeva.<\/p>\n

Izvor: objavljeno u \"Slobodi\", preuzeto u \"Glib i krv\", 1996.<\/p>\n

*Na moj komentar da se taj glas ipak daleko i dobro \u010duje i da ima odjeka u glavama i srcima po\u0161tenih ljudi, g. Bogdanovi\u0107 nastavlja:<\/strong><\/p>

O\u010digledno ja ipak ne\u0161to krupno predstavljam, ne znam \u0161ta kad se na mene tro\u0161i tolika energija, pa, ako hoi\u0107ete, i tolike pare. Za poslednjih 5-6 godina koliko je samo TV emisija napravljeno protiv mene, koliko je \u0161tampano hartije, pla\u0107enih pisaca i pamfletista anga\u017eovano, da ne govorim o onima koji su me pratili, prislu\u0161kivali, ogromna tehnika i ogromne pare tek da sam ja ponekad ponosan, vi\u0161e su potro\u0161ili nego sve \u0161to mi je moja domovina dala za spomenike koje sam gradio. Nije mi, ipak, jasno u \u010demu je ta moja velika va\u017enost za ovaj re\u017eim. Pretpostavljam da se re\u017eim u Srbiji u\u017easno, pani\u010dno pla\u0161i nekoliko pitanja na koja nema odgovora. \u0160ta je sa Kosovom, to ne postoji, uzgred budi re\u010deno, ni opozicija ga ne postavlja. Drugo pitanje je za Milo\u0161evi\u0107a jo\u0161 te\u017ee. Za\u0161to sad prihvata ono \u0161to je mogao da prihvati pre godinu dana.<\/p>

*Mislite na konfederalni oblik preure\u0111enja zemlje?<\/strong><\/p>

Na \u017ealost, vi\u0161e nema konfereracije za koju sam ja bio od prvog trenutka. Mi bismo danas imali neku, kakvu-takvu Jugoslaviju, ne bismo imali nekoliko hiljada mrtvih, razorene i uni\u0161tene gradove, pola miliona Hrvata i Srba besku\u0107nika. Pitanje je sada ko \u0107e se od njih vratiti, imaju li gde da se vrate. Kao \u0111avola se boje tih pitanja. Da se vratimo, ako hoi\u0107ete, na onaj poslednji nesretni 14. kongres SKJ. Da je onda prihva\u0107ena slovena\u010dka opcija, sve bi i\u0161lo drugim putem. Verovatno bi do\u0161lo do prirodne podele partije na dve, recimo jednu evrokomunisti\u010dku i jednu socijaldemokratsku, javile bi se i druge partije, sve do nacionalnih. Vi\u0161epartijski sistem bi u\u0161ao zakonomerno i pokrio bi celu teritoriju Jugoslavije i sve bi i\u0161lo druga\u010dije. Na ova pitanja \u0107e morati ne samo da se odgovori nego i da se odgovara<\/p>

*To \u0161to u Beogradu uporno ostajete i pored otvorenih pretnji i pritisaka, je li u pitanju neki inat, pogotovo \u0161to Vas mnogi gradovi zovu da u njima \u017eivite: Sarajevo, Skoplje, u Mostaru ste po\u010dasni gra\u0111anin.<\/strong><\/p>

Znate \u0161ta, jednom re\u010di, i ja sam hajduk, nisam ni ja pile od \u017eute vate. Ne\u0107u banditima da dozvolim da me oteraju iz moga grada kad sam ve\u0107 dvesto godina ovde.<\/p>

*Kako komentari\u0161ete situaciju u Bosni i Hercegovini uo\u010di i naro\u010dito nakon referenduma?<\/strong><\/p>

Preksino\u0107 sam D\u017eevadu Karahasanu rekao, a za njegov \u010dasopis \u201cIzraz\u201d pi\u0161em svoju arhitektonsku biografiju u kojoj jo\u0161 nisam do\u0161ao do Mostara, eto vidite i sami kako se ona iz dana u dan nastavlja i komplikuje, mom dragom D\u017eevadu sam rekao da imam \u017eelju da saop\u0161tim bosanskohercegova\u010dkoj javnosti pone\u0161to. On mi je obe\u0107ao da \u0107e nekoga poslati, ali niko nije do\u0161ao, pa \u0107e ovo biti prilika da sad ne\u0161to ka\u017eem. Da bi izjava bila upu\u0107ena mojim sunarodnicima u BiH, Srbima u BiH, bila bi jednostavna: Bra\u0107o Srbi, birajte drugoga vo\u0111u i tra\u017eite nove u\u010ditelje, tra\u017eite nekoga ko \u0107e vas u\u010diti da \u017eivite u miru i skladu sa ljudima i sa vremenom u kojem \u017eivite. Ratosiljajte se tih histerika i ludaka koji su nas doveli dovde i, sva je prilika, ako ih ne zaustavimo da \u0107e nas dovesti do samog dna. Govorim sad kao Srbin. Najte\u017ei poraz \u0107e iz svega ovoga izvu\u0107i srpski narod, a taj \u0107e poraz biti moralni, duboko psiholo\u0161ki. Uzmite samo ovaj rat. Svi su ratovi stra\u0161ni i prljavi, ali smo svi mi vaspitavani i ratovali smo u ime neke pravde, dr\u017eali smo se nekih ratni\u010dkih normi, vite\u0161ki su bili, a sad smo uvu\u010deni u najprljaviji i najru\u017eniji rat u svojoj istoriji, koji smo, uzgreb budi re\u010deno, izgibili. \u0160to su teritorije u nekom neodre\u0111enom statusu to ne zna\u010di ni\u0161ta. Taj poraz, taj moralni poraz srpske nacije \u0107e i na\u0161i unuci i praunuci morati da ispa\u0161taju.<\/p>

*Onda nije \u010dudo \u0161to Vas nema na TV Bgd!<\/strong><\/p>

To \u0161to vama sada govorim ja bih od slova do slova, razume se, i tamo rekao. A to \u0107u do\u017eiveti, ako uop\u0161te do\u017eivim. Jer, mi \u017eivimo u nekoj \u010dudnoj smesi u\u017easne diktature, u nekoj vrsti medijskog fa\u0161izma i privredne demokratije. Milo\u0161evi\u0107u mo\u017eete sad baciti uvredu u lice i govoriti sa omalova\u017eavanjem, a mnogi to ve\u0107 i \u010d ine, sve on to trpi, samo ne trpi ova 2 \u2013 3 pitanja: \u0161ta si uradio sa Kosovom, (od onog njegovog \u010duvenog niko ne sme da vas bije, iseljavanje se sa Kosova nastavlja i za\u0161to nisi prihvatio konfederaciju i da u\u0161tedi\u0161 ljudske \u017eivote i da spasi\u0161 jednu generaciju, a sad bi hteo konfederaciju al\u2019 sad to vi\u0161e nama. I opozicija nosi jedan deo krivice za zalu\u0111ivanje srpske nacije) osim \u010dasnih izuzetaka oko Ujdija, reformista i raznih antiratnih i sli\u010dnih pokreta. Nije ni ona u\u010dila pravim stvarima, ali, da se razumemo, ja ih podr\u017eavam u osnovnom da se ovo mora promeniti, i glasam za njih, iako im idejno ne pripadam.<\/p>

*Da li je no\u0107 nakon referenduma u Bosni i Hercegovini opametila ljude?<\/strong><\/p>

Opametila ih je, verovatno. Samo, takvi u\u017easi ostavljaju stra\u0161ne o\u017eiljke. Kako \u0107e sada da se ose\u0107aju, da opet krenem od Srba (neka svako krene u svemu od samoga sebe i svojih) oni Srbi koji su sa \u010darapama na licu bili na barikadama kad si\u0111u u \u010dar\u0161iju i da sa svojim kom\u0161ijama razgovaraju. Treba mnogo mudrosti i strpljenja da se koliko-toliko o\u017eiljci svega ovoga ratnog stanja ubla\u017ee.<\/p>

Sloboda, Mostar, 24. mart 1992<\/strong><\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: arhiv porodice Seferovi\u0107<\/p>\n

SELENA SEFEROVI\u0106: Ne vra\u0107am se u zemlju budaliju, a kad stane rat, rado bih \u017eivio u Sarajevu ili Mostaru<\/h1>\n

Povodom ru\u0161enja Va\u0161eg spomenika u Mostaru, marta 1992. godine, napravili smo za mostarsku Slobodu intervju u kojem ste se obratili i va\u0161im sunarodnicima Srbima proglasom:\u00a0<\/strong>\u00ab<\/strong>Bra\u0107o Srbi, birajte drugoga vo\u0111u i tra\u017eite nove u\u010ditelje.\u00a0 Tra\u017eite nekoga ko \u0107e vas \u00a0u\u010diti da \u017eivite u miru i skladu sa ljudima i sa vremenom u kome \u017eivite.\u00a0 Ratosiljajte se tih histerika i ludaka koji su nas doveli dovde, i sva je prilika, ako ih ne zaustavimo, da \u0107e nas dovesti do dna.\u00a0 Narod koji \u0107e izvu\u0107i najte\u017ei poraz iz ovoga bi\u0107emo mi Srbi, a taj \u0107e poraz biti moralni i duboko psiholo\u0161ki.\u00bb<\/strong><\/p>

To je bilo vrijeme kada rata u BiH jo\u0161 nije bilo, a kada su Vas i Va\u0161u porodicu, iz koje je i gospodin Ivan \u0110uri\u0107, Va\u0161 sestri\u0107, zvani\u010dna srpska \u0161tampa i javnost nazivali izdajnicima, usta\u0161ama, kada ste pra\u0107eni, prislu\u0161kivani, kada Vam je prije\u0107eno i smr\u0107u, i kada ste se, kako ste rekli, osje\u0107ali kao Jevreji 1933. u Njema\u010dkoj.\u00a0 Uskoro potom, i Vi i gospodin \u0110uri\u0107 bili ste primorani napustiti Beograd i krenuti u svijet, u izbjegli\u0161tvo.<\/strong><\/p>

BOGDANOVI\u0106: Da, ta\u010dno.\u00a0 Evo, sada, dok razgovaramo, jo\u0161 nas mu\u010de zastra\u0161uju\u0107e vesti koje sti\u017eu iz Srebrenice, \u017depe, kada se ponovo ljudi odvode u koncentracione logore, a \u017eene i deca trpaju u kamione ili be\u017ee u zbegove po okolnim \u0161umama, i to sve na o\u010digled Evrope i sveta koji to posmatraju i ne\u0107e da pomognu Bosancima ni u \u010demu.\u00a0 Sarajevo se i dalje gu\u0161i i ubija, kao i svi ostali lokaliteti u toj zemlji velikomu\u010deniku.\u00a0 Kada sam sa \u017eenom napustio Beograd, mislio sam da sam kako-tako pre\u017eiveo sve te u\u017ease i zlo\u010dine na tlu biv\u0161e zemlje, jer Jugoslaviju kao re\u010d ne uzimam rado u usta po\u0161to je kompromitovana, nego mislim na na\u0161 nekada\u0161nji zajedni\u010dki prostor.\u00a0 Ali, kada me je ovih dana iz kabineta Hansa Ko\u0161nika u Mostaru pozvao g. Safet \u0106i\u0161i\u0107, sa molbom da do\u0111em i otpo\u010dnem obnovu Partizanskog spomenika, shvatio sam da sam ipak bio mrtav na neki na\u010din, i da sam se najedanput ponovo rodio, i to ne zbog mog spomenika, kakav moj spomenik, nije on bitan kad je \u010ditav Mostar poru\u0161en, Sarajevo, cela Bosna, a o Starom mostu ne smem ni da razmi\u0161ljam, kao ni o tolikim d\u017eamijama i ostalim sakralnim i svetovnim objektima, kada su toliki ljudi pobijeni, osaka\u0107eni, raseljeni.\u00a0 Ta radost nije bila zbog mene li\u010dno, ja nisam va\u017ean, ali je zato va\u017ena ideja da jedan Nemac, istina pravi antifa\u0161ista, svakako na inicijativu samih Mostaraca sa leve obale Neretve, podr\u017eava inicijativu da se obnovi spomenik partizanima koji su ratovali protiv njegove nacije, a Srbi i Hrvati ga sru\u0161ili, kao i sam grad, Stari Most i sve ostale mostove na Neretvi.\u00a0 Pa se ja sad pitam: kakvi smo to mi ljudi-neljudi, i kako je sve ispreturano u ovom ludom svetu, a Bo\u0161njaci tamo u ru\u0161evinama, bez hrane i lekova, obnavljaju ku\u0107e Svetozara \u0106orovi\u0107a, Alekse \u0160anti\u0107a, otvaraju biblioteke, sakupljaju knjige.\u00a0 To vam sve slu\u017ei na \u010dast i da dodam i ovo, kada sam svojevremeno progla\u0161en za po\u010dasnog gra\u0111anina Mostara, to je bila za ceo moj \u017eivot, a sada sam ve\u0107 u sedamdesetim, jedina po\u010dast i odli\u010dje u kojima ina\u010de nisam oskudevao, koje sam istinski voleo i cenio.\u00a0 Zato sam Vam i rekao da bih voleo, kad rat stane, da \u017eivim tamo, ili u Sarajevu, a jo\u0161 i pre ovog rata moja Ksenija i ja smo razmi\u0161ljali da se tamo preselimo.\u00a0 To je, ujedno, i najve\u0107a poruka koju mogu da uputim Bo\u0161njacima i ostalim Bosancima koji su na pravoj strani, koji se bore za ravnopravan \u017eivot me\u0111u narodima i za sve ono \u0161to su najve\u0107i moralni dometi dana\u0161nje civilizacije.\u00a0 Jedino se u BiH ose\u0107am kao kod ku\u0107e, u Beogradu \u2013 ne.<\/strong><\/p>

Koji li \u0107e Vam sad epitet prilijepiti kad ove rije\u010di odu u javnost...<\/strong><\/p>

BOGDANOVI\u0106: Ja ho\u0107u da idem na onaj svet apsolutno \u010dist i sve do poslednjeg daha bori\u0107u se da se zlo\u010din koji su u ovom ratu Srbi napravili (a svako je odgovoran da pre svega govori o svojima) osudi i krivci kazne.\u00a0 Pa \u0161ta ko\u0161ta da ko\u0161ta, tu cene nema.\u00a0 Konkretno, dok ne vidim Karad\u017ei\u0107evu glavu i ostalih iz kompanije zla, mira nema.\u00a0 Ja do tada sebi ne\u0107u da priznam da sam Srbin.\u00a0 Neki dan mi Milo Dor \u2013 Doroslovac \u010dita jednu Karad\u017ei\u0107evu pesmu:<\/strong><\/p>

GRADOM IDU ODELA BEZ LJUDI (a \u010duo sam i drugu \u2013 IDEMO U GRADOVE DA BIJEMO GADOVE).\u00a0 Ta \u00abpesma\u00bb je apsolutno klini\u010dka, u njoj se vidi \u010ditav program jedne medve\u0111e glave koji je na delu sprovodio etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja, preseljenja, silovanja, plja\u010dke.\u00a0 Isto je i Hitler u Mein Kampfu napravio genocidni plan koji je potom sprovodio, a ljudi ga u po\u010detku nisu ozbiljno shvatali.\u00a0 Ili, \u0161ta da radim sa svojim prijateljem pesnikom Ivanom Lali\u0107em kada ga sretnem \u2013 da li da ga udarim ili samo pro\u0111em pored njega, zato \u0161to je i\u0161ao kod Vu\u010durevi\u0107a kamiond\u017eije da primi nekakvu nagradu, u gradu koji je o\u010distio od Bo\u0161njaka i Hrvata , koji je ru\u0161io Dubrovnik i ubio nam zajedni\u010dkog prijatelja Milana Mili\u0161i\u0107a.\u00a0 Ja vi\u0161e ne prepoznajem svoje nekada\u0161nje prijatelje, svoj grad.\u00a0 Ni u snu nisam mogao da verujem da pod stare dane ne\u0107u mo\u0107i da razumem svoju naciju, svoj Beograd koji se u svemu ovome tako ru\u017eno diskvalifikovao, \u0107uti, gleda, u njemu KRIKA NEMA.\u00a0 Ne mogu da shvatim da tamo nema vi\u0161e od 200 \u010destitih, po\u0161tenih ljudi, kao \u0161to su moji prijatelji iz Beogradskog kruga, da do\u0111u na Terazije i ka\u017eu \u2013 STOP, mi nismo za ovu vlast i ovaj rat.\u00a0 Ta amnezija mi je apsolutno neobja\u0161njiva.\u00a0 Vade se na to da nisu obave\u0161teni, a mogu da budu ako ho\u0107e.\u00a0 Uostalom, dovoljno je da svake ve\u010deri gledaju Prvi program zvani\u010dne televizije, pa ako ikako poznaju konfiguraciju Sarajeva, a znaju je, vide svetle\u0107e metke, vide ko koga ga\u0111a preko 1.000 dana, znaju da svaki taj metak tog trena dok gledaju, nekoga ubija ili ru\u0161i po gradu.\u00a0 I jo\u0161 se pitaju ko to puca.\u00a0 Gledaju zlo\u010din u \u017eivo i \u0107ute.\u00a0 \u0106uti opozicija koja je isto nacionalisti\u010dka (osim \u010dasnih izuzetaka u Gra\u0111anskom savezu, Antiratnom i Beogradskom krugu, \u017dena u crnom, itd.)\u00a0 Srpski narod na izborima ne jednom, pa da ka\u017ee\u0161 da je pogre\u0161io, nego tri puta za redom glasa za ovakvu politiku.\u00a0 Po meni, ovde je re\u010d ne o kolektivnoj odgovornosti ve\u0107 o kolektivnoj krivici koju \u0107e i na\u0161i praunu\u010di\u0107i nositi kao te\u0161ko breme.\u00a0 Milo\u0161evi\u0107 je uz propagandu i sve ostalo \u0161to mu je bilo na rapolaganju napravio ZEMLJU BUDALIJU.\u00a0 Upleo je u svoje la\u017ei ceo svet, koji, na \u017ealost, nema politi\u010dara od formata, nego samo \u010dinovnike politike, i to je problem.\u00a0 Mi smo, o\u010digledno, precenili zapadne politi\u010dare koji glasaju, pa ako rezultat ispadne 6:7, onda \u0107e biti ovako ili onako.\u00a0 Tu nema moralnog stava ili se samo ponekad od ponekog deklarativno iznese, ali na delu ne.\u00a0 Te Milo\u0161evi\u0107eve la\u017ei su psihoti\u010dne la\u017ei, la\u017ei jednog ludog \u010doveka koji oduzima budu\u0107nost Srbiji, ako je Srbi uop\u0161te sada imaju.\u00a0 Jer ti ljudi u Srbiji odbijaju da spoznaju istinu \u0161to je patolo\u0161ki sindrom odbijanja stvarnosti.\u00a0 Dokle to ide vidi se i po tome da re\u017eim u cilju tih lagarija koristi i ono \u010dudovi\u0161te, onog idiota Kusturicu (o filmu ne govorim, nisam ga ni gledao), ali pone\u0161to znam iz scenarija, s ciljem da poni\u0161ti pedeset godina zajedni\u010dkog \u017eivljenja, kakvog takvog ali zajedni\u010dkog, u biv\u0161oj Jugoslaviji.\u00a0 Ina\u010de, ne volim njegove filmove jer zloupotrebljava kao profitabilne politi\u010dke teme za li\u010dnu promociju i boga\u0107enje, nehumano, beskrupulozno, kao nesre\u0107ne Rome, pored drugih.<\/strong><\/p>

Mo\u017eda \u0107e Vam re\u0107i da govorite tako zato \u0161to se zna da je Va\u0161 otac pre\u0161ao na islam...<\/strong><\/p>

BOGDANOVI\u0106: Neka ka\u017eu \u0161ta ho\u0107e, ja znam svoje.\u00a0 Da, ta\u010dno je.\u00a0 Moj otac Milan Bogdanovi\u0107, pisac, kriti\u010dar, iz gra\u0111anske porodice, u ono vreme bez slu\u017ebe i u zavadi sa re\u017eimom, primio je islam ne kao veru, nego kao kulturu.\u00a0 Ko ne bi bio za to da prihvati jednu novu kulturu.\u00a0 Hteo je da to u\u010dini u Beogradu kod muftije, pa je oti\u0161ao kod oca Zuke D\u017eumhura da ga posavetuje kako da to uradi, a on ga je uputio u Ni\u0161, gde je sve obavio i dobio ime Mefail Bogdanovi\u0107.\u00a0 Istina, ja pamtim da je on i ranije, sve do 1941. godine, na svojim legitimacijama i paso\u0161ima uvek imao ta dva imena, Milan-Mefail Bogdanovi\u0107.\u00a0<\/strong><\/p>

Na temu kulture, religije, mentaliteta ljudi na na\u0161im prostorima koji je i doveo do svega ovoga, kao i o va\u0161em plodnom i bogatom radu u ovom vremenu, razgovara \u0107emo ne\u0161to kasnije.\u00a0 Ka\u017eite nam sada \u0161ta mislite o Bo\u0161njacima, njihovom legalnom rukovodstvu, predsjedniku i Armiji; imate li za nas poruku, neki savjet, mo\u017eda?<\/strong><\/p>\n

Izvor: objavljeno u listu \"Ljiljan\", 16.8.1995.<\/p>\n

BOGDANOVI\u0106: Prvo, naziv Bo\u0161njaci za etnikum, za celu naciju koji je i u Ustavu, mislim da je adekvatan, jer dosada\u0161nji koji je, u stvari, naziv za religiju, nije bio dobar, pa se \u010desto i zloupotrebljavao, te veliko M, te malo m.  Vi se apsolutno tako ose\u0107ate kao narod koji ima svoj identitet, svoju kulturu, religiju, i tako i treba da bude.  Drugo, a to je i najbitnije, odlu\u010dnost bo\u0161nja\u010dkog \u010doveka da se odupre zlu i agresiji i iska\u017ee golemo juna\u0161tvo, i da prvi put u istoriji stvori svoju Armiju, mene nije iznenadila.  Sve\u017eina duha i sve\u017eina morala \u010doveka koji pripada islamskoj kulturi, a islam je za mene i kultura, kao \u0161to je i pravoslavlje za mene kultura, i katolicizam i redom sli\u010dno, va\u0161a \u010dvrstina, unutra\u0161nja neka ravnote\u017ea koju imate, va\u0161 duh, pa \u010dak i va\u0161 smisao za humor, moraju da izrode dobre rezultate.  A ja taj svet dobro znam, sa vama sam radio, drugovao, putovao po celoj BiH, \u010dak sam za vreme partizanskog antifa\u0161isti\u010dkog rata sa vama i ratovao na Majevici, gde sam bio te\u0161ko ranjen, tako da dobro poznajem taj lokalitet gde je sada Drugi korpus Armije R BiH.  Bojim se da ovi drugi hristijanizovani Slaveni tu ravnote\u017eu nisu imali.  Oni su uvek bili malo mutni u svojim balansiranjima izme\u0111u dobra i zla.  Ta \u017eivotna filozofija \u010doveka koja se zasnivala na tradicijama islama i na duhu orijentalnog dela sveta u kombinaciji sa dobrim evropskim obrazovanjem, meni je veoma dobro poznata.  Kada gledam na TV ili u novinama te mladi\u0107e \u2013 branioce slobode \u2013 kako izgledaju, podsetim se na sebe iz tih davnih dana.  E, sad, kad ih uporedim sa ovim mra\u010dnim mamurnim, polupijanim ubicama vidi se da su to dva sveta, tako da, ube\u0111en sam, \u0160TO SE DOBROTE TI\u010cE, \u0160TO SE MORALA TI\u010cE, \u0160TO SE SRCA TI\u010cE, POBEDA JE NA VA\u0160OJ STRANI.  Uz to, bez oru\u017eja i prava na odbranu na koju vas je svet osudio, uz oskudice svake vrste, Bo\u0161njaci idu napred.  Ali, ne smete vi\u0161e da o\u010dekujete obe\u0107anja sa strane i svojim sopstvenim snagama morate dalje.  Dobi\u0107ete rat, nema druge, a ja se ipak nadam, uporno nadam, da \u0107e vam vremenom prilaziti u sve ve\u0107em broju oni sunarodnici i sa hrvatske i sa srpske strane koji su protiv podele, a to zna\u010di i ubijanja BiH, a za njenu celovitost, za zajedni\u010dki \u017eivot.  Zato sam pismom i podr\u017eao SGV (Srpsko gra\u0111ansko vije\u0107e) o kome dodu\u0161e, doskoro nisam znao ni\u0161ta.  Ovo je moja poruka Bo\u0161njacima i ostalim Bosancima i Hercegovcima.  Ona je, znam,  te\u0161ka, jer podrazumeva nove borbe i nove \u017ertve, ali ja tako procenjujem i ose\u0107am stvari.  A \u0161to se predsednika Izetbegovi\u0107a ti\u010de, ne poznajem ga li\u010dno, ali po svemu \u0161to pratim i zaklju\u010dujem, moje su simpatije uz njega.  Imam jedno veliko suose\u0107anje za ono \u0161to radi.  Vidim da duboko prima sve \u0161to se de\u0161ava, ljudski, za razliku od Milo\u0161evi\u0107a i Tu\u0111mana, koji kao automati, neljudski, tra\u017ee \u0161ta su zamislili.  U njihovim dr\u017eavama ve\u0107 odavno vidim solidne znake fa\u0161izma, to su fakti.  Naprotiv, u BiH pod kontrolom legalne vlasti postoji unutra\u0161nji balans, odande se ljudi ne proteruju, i sada tamo \u017eive zajedno i Bo\u0161njaci i Hrvati i Srbi i svi ostali, u\u010destvuju u vlasti, opoziciji, Armiji, u komandnom kadru.  G. Izetbegovi\u0107 mi daje utisak \u010destitog i po\u0161tenog \u010doveka, moralnog, istinski religioznog koji po\u0161tuje i tu\u0111e svetinje i ne ru\u0161i ih.  To mi imponuje, ta ravnote\u017ea u mi\u0161ljenju, ose\u0107anju i delu.  Recimo, ja mislim da nijedan od srpskih episkopa ne veruje u Boga osim nesre\u0107nog Pavla koji je, slu\u0161am preko Slobodne Evrope, izjavio da su Srbi samo malo bombardovali Sarajevo, nisu mnogo, kao da se mo\u017ee biti malo trudan.  Zlo\u010din je zlo\u010din, ne mo\u017ee se umanjivati.<\/strong><\/p>

I, na kraju ovog intervjua, imate li sada poruku svojim sunarodnicima?<\/strong><\/p>

BOGDANOVI\u0106: Vi\u0161e bi to bila pouka a ne poruka.  Poruke sam im upu\u0107ivao pre 3-4 godine, upozoravao ih i pre rata u Hrvatskoj, a naro\u010dito u BiH, ali me nisu slu\u0161ali, naprotiv, proterali su me gnevni i besni jer im nije odgovaralo to \u0161to sam im poru\u010divao.  A sada je ta pouka jednostavna: Moja bra\u0107a Srbi nisu svesni razmera tragedije u koju su uvukli i druge i sebe.  Otpo\u010deli su dekompoziciju srpske nacije i njeno moralno ubistvo.  Srbi su rat izgubili, to je gotovo, ali su izgubili i DU\u0160U, IZGUBILI SU \u010cAST, IZGUBILI SU SVE, jer posle izgubljene du\u0161e i \u010dasti ne ostaje ni\u0161ta vi\u0161e.  Sve je potro\u0161eno.  I to je rezultat srpskog nacionalizma, te neverovatne luda\u010dke istrajnosti u stvaranju velike Srbije.  A unesre\u0107ili su susedne narode, o \u010demu sam ve\u0107 govorio, i u tom ludilu ima i elemenata samoubistva cele moje nacije.  Ina\u010de, sve su dr\u017eave i nacije i dobijale i gubile ratove, vrlo va\u017eno, ali je va\u017eno i stra\u0161no to \u0161to su Srbi u ovom ratu, ponavljam, izgubili i du\u0161u i \u010dast.  I to o nebeskoj Srbiji je \u010dista nebuloza.  Idi da pogine\u0161 pa ide\u0161 u nebesku Srbiju, \u0161to je primitivna varvarska teologija koju pri\u010daju crkveni velikodostojnici, govore o nekim svetim ocima i pri\u010daju pri\u010de kojih nije bilo ni u 15. veku.  \u010cista nekrofilija.  Taj srpski pravoslavni fundamentalizam se jako gubi s vida kao i srpski separatizam kao najve\u0107e zlo.  Stalno govore da su Jugoslaviju rasturili drugi, a upravo je obratno \u2013 glavni majstor rastura\u010d je Milo\u0161evi\u0107 sa klikom u Beogradu, a sve pod parolom da ni u ma\u0161ti vi\u0161e ne mo\u017eemo da \u017eivimo zajedno (\u0161to su mi \u010dak i neki akademici govorili).  O \u0106osi\u0107u kao autoru takozvanog humanitarnog preseljenja, kao o beni, zlu i minus inteligentnom \u010doveku ne \u017eelim uop\u0161te da govorim.  Tu groznu la\u017e je uz SANU prihvatila JAZU u Zagrebu.  Jo\u0161 od Titove smrti su srpska i hrvatska obave\u0161tajna slu\u017eba radile na rasturanju Jugoslavije.  Istina, verovali su da \u0107e to razbucavanje trajati 15-ak dana, a ve\u0107 traje 3-4 godine, a potraja\u0107e i znatno du\u017ee.  I zato ja kao Srbin mislim da je ovog puta dobro za srpski narod da definitivno izgubi ovaj rat, tek nakon toga da se povrati svesti, ali, prvo da dobije dobre batine.  Ponekad su izgubljeni ratovi korisniji od dobijenih.  Srbija je najpametnija bila kad je izgubila bitku na Slivnici gde je isto vodila jedan glupi rat.  Kralj Milan je potom abdicirao, prestao da pije, da se kocka (smeh), posvetio se reorganizovanju vojske, osnovali su Akademiju nauka, pravu, a ne ovakvu, osnovali su Univerzitet, pravi, a ne ovakav.  I Amerikanci su bili najpametniji kad su izgubili rat u Vijetnamu.  Ovi ljudi koji opsedaju Sarajevo svi moraju biti ka\u017enjeni, a celom narodu se mora da utuvi krivica, da se zna ko je kriv \u2013 ko nevin, ko je pobednik a ko pora\u017een.  Osuda mog naroda je ve\u0107 krenula svetom, mi koji sada \u017eivimo vani to svakodnevno ose\u0107amo.  I setio sam se svog prijatelja Marka Risti\u0107a, koji je za vreme okupacije 1941. godine svakom sve bele\u017eio, jer rat je i svako se poka\u017ee u pravom izdanju.  Moja Ksenija i ja smo \u010ditave testove za identifikaciju mi\u0161ljenja napravili.  Rekao sam joj, molim te, sa svakim \u010dovekom s kojim bude\u0161 razgovarala u Beogradu, pitaj ga je li javno pomenuo Sarajevo, kad i kako, da li uop\u0161te postoji ta re\u010d u njihovom re\u010dniku.  Ako je nema, ako ne postoji, a to \u0107e biti kao lakmus papir za prepoznavanje ljudi, ni ta osoba za nas vi\u0161e ne\u0107e postojati, \u0161ta ja mogu sa takvima da razgovaram.<\/strong><\/p>

\u00ab... U moralnim prepletima ovoga rata, kad su mnogi od nas bili stavljeni pred sudbinsku ra\u010dvu puteva: ili ostati vjeran dobrim tradicijama ili krenuti za podivljalim \u010doporom \u2013 vi ste se odlu\u010dili za te\u017eak, vrlo te\u017eak, ali jedini pravi izbor.  Ono \u0161to sigurno znate, a ja \u0107u vam ipak ponoviti, to je da niste sami.  Sa vama su oni, na \u017ealost, malobrojni, ali odlu\u010dni pojedinci \u0161to su se bez ostatka stavili nasuprot la\u017eima nacionalizma.  Sa vama je i najbolji dio srpske nacije, ona mudra i visoko eti\u010dna omladina koja nije htjela da okrvavi ruke u sramnom ratu i primila je na sebe sve nevolje izgnanstva.  A upravo takve prijelomne odluke kao \u0161to je i va\u0161a, jednog \u0107e dana ipak pomo\u0107i da se skine ljaga sa srpskog imena i da se bar ubla\u017ee poni\u017eenja kad se stanu prelamati ra\u010duni i sabirati zlodjela.  Nema sumnje da \u0107ete vi biti jedan od dokaza da me\u0111u nama nisu utrnule starinske vrline pravi\u010dnosti, hrabrosti i \u010dasti.\u00bb (Dio pisma B. Bogdanovi\u0107a upu\u0107enog Skup\u0161tini Srpskog gra\u0111anskog vije\u0107a u Sarajevu)<\/strong><\/p>

 <\/p>\n


<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n\n

Izvor: arhiv porodice Seferovi\u0107<\/p>\n

SELENA SEFEROVI\u0106: Generalna proba za genocid u Sarajevu<\/h1>\n

Ja sam ovde u Be\u010du, sticajem okolnosti, do\u0161ao do verodostojnih materijala koje sam istinski prou\u010dio o tome \u0161ta se doga\u0111alo u Zvorniku. Iz dokumenata koja sam odgovorno prostudiirao, jasnos e vidi da je sve bilo komandovano iz General\u0161taba u Beogradu, \u0161to je tragi\u010dno. Ove divlje grupe - arkanovci, \u0161e\u0161eljevci, razni, upali su u grad kao divljaci, ubijali, plja\u010dkali, silovali, palili, ali su se ta\u010dno u odre\u0111enom momentu morali povla\u010diti po planu, kako bi nakon njih u\u0161la vojska. Oni su bili prethodnica. Ali, ove plja\u010dka\u0161e ne mo\u017eete tako lako zaustaviti u tom vandalskom pohodu, treba najmanje dva sata jurnjave i pucnjave da ih vratite, a to zna\u010di da su imali apsolutne rasporede. Skoro sam zapanjen, ne mogu da verujem da je jedan traljavi, govnavi General\u0161tab JNA mogao tako da isplanira, a isplanirano je tako da se \u010dovek prosto u\u017easne. Na primer - nedelju dana pre pokolja u Zvorniku napravili su generalnu probu i svo srpsko stanovi\u0161tvo povukli u Banju Kovilja\u010du, preko Drine, u Srbiju, kao na vikend. Retko ko je to rekao susedu Bo\u0161njaku. Pominje se jedna \u017eena Srpkinja (a mo\u017eda je bio i jo\u0161 poneko) koja je rekla svojoj kom\u0161inici Bo\u0161njakinji: \"Idite, ne\u0161to se mnogo ru\u017eno sprema\". Bilo je tu straha, pritisaka, pretnji, i to je ta\u010dno, ali gde je ljudskost, moral, elementarne stvari. Onda su stanovni\u0161tvo vratili, pa je pro\u0161lo jo\u0161 nedelju dana u neobja\u0161njivoj \u0107utnji, da bi ih ponovo prebacili na isto mesto u Srbiju po\u0161to su proverili da to mogu da organizuju, a sve pod propagandom da Bo\u0161njaci spremaju neko zlo, i sve u gebelsovskom stilu monstruoznih la\u017ei, a onda je po\u010deo pokolj. Tako je bilo, ostalo znamo. Po poslednjem popisu stanovni\u0161tva 1991. godine u R BiH u Zvorniku je bilo 81.111 stanovnika, od toga 59,4% Bo\u0161njaka, ostalo su Srbi i drugi, Sada nema nijednog Bo\u0161njaka. \u0160ta je to nego \u010disti genocid po definiciji. I to \u0107e sti\u0107i na dnevni red Ha\u0161kog suda, vide\u0107ete.<\/p>

S.S. Sje\u0107am se kad su Karad\u017ei\u0107, Pavle i svita vodili ruskog patrijarha u Bosnu, na Pale, bio je i u Zvorniku, pa je u beogradskoj \u0161tampi izjavio da je tamo vidio popaljene ku\u0107e Muslimana koje su oni, eto, sami spalili kad su bje\u017eali, a bje\u017eali su jer su krivi zbog zlo\u010dina koje su po\u010dinili, pa su se pla\u0161ili osvete.<\/p>

BB. Neverovatno. Ja ne mogu da shvatim da takve stvari niko u Beogradu ne\u0107e da zna \/osim \u010dasnih izuzetaka\/, i kad ka\u017eu da ne znaju, ja ih pitam za\u0161to ne znate, ja ne\u0107u da prihvatim to \u0161to vi ne znate, imate da znate, imate da kopate i rukama i nogama i niktima da se sazna istina i krivci za zlo\u010dine izvedu pred lice pravde.<\/p>

Napomena: prvi dio intervjua sa profesorom Bogdanom Bogdanovi\u0107em (od 16. avgusta 1995.) objavljen je na dviej strane u \"Ljiljanu\" pod naslovom \"Ne vra\u0107am se u zemlju budaliju, a kad stane rat, rado bih \u017eiveo u Sarajevu ili Mostaru\". G. Bogdanovi\u0107 je odobrio \u0161tampanje ovog odlomka.<\/p>\n

Izvor: arhiv porodice Seferovi\u0107<\/p>\n


<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n\n

Selena Seferovi\u0107 i Bogdan Bogdanovi\u0107, prilikom razgovora 1995. godine za drugi intervju \"Ne vra\u0107am se u zemlju budaliju, a kad stane rat volio bih da \u017eivim u Sarajevu ili Mostaru. (\"Ljiljan\" 1995.)<\/p>

\u00a0<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n\n


<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Selenin suprug Dragoljub Batar u razgovoru sa Bogdanom Bogdanovi\u0107em.<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Fotografije iz arhiva Selene Seferovi\u0107.<\/p>\n

NENAD \u017dIVKOVI\u0106: Predstoje nam godine mraka i mra\u010dnja\u0161tva<\/h1>\n

Bogdan
Bogdanovi\u0107 je jedna od prvih \"\u017ertava\" takozvane
\"antibirokratske\" revolucije. Na Osmoj sednici CK SK Srbije na\u0161ao se
me\u0111u \"Pora\u017eenim\" snagama. Od 1982. do 1986. godine bio je
gradona\u010delnik Beograda. U penziju se povukao 1987. godine kao profesor istorije
grada i mentor specijalnog kursa \"Simboli\u010dke forme\" na Arhitektonskom
fakultetu. Autor je vi\u0161e desetina knjiga i radova o gradu i arhitektonskoj
fantastici. Projektovao je dvadesetak memorijalnih celina koje predstavljaju
prekretnicu u savremenoj memorijalnoj arhitekturi. Sa gospodinom Bogdanovi\u0107em
raazgovarali smo nakon pro\u0161lonedeljne tribine o Dubrovniku.<\/p>

*\u010citav
radni vek posvetili ste izu\u010davanju grada. Recite nam ne\u0161to o sukobu gradskog i
vangradskog.<\/b><\/p>

Taj sukob postoji, prakti\u010dno, od kada postoje gradovi. Jo\u0161
su arijevci, kad su silazili u podru\u010dja civilizacija u dolini Inda razarali
velike gradove, a u svojim spevovima nisu umeli da opi\u0161u ratni\u010dke podvige jer
jednostavno nisu imali pojam za grad, nisu znali \u0161ta je to. Za nomade gradovi
su uvek bili privla\u010dna, ali zabranjena mesta. \"Stari zavet\",
\"Kuran\", \"Ilijada\", puni su citata o uni\u0161tavanju gradova.
Interesantno je da su, po pravilu, potomci tih osvaja\u010da gradova postajali
nosioci sjajnih gradskih civilizacija.<\/p>

Dana\u0161nji \u010dovek se, bar prividno, ne pla\u0161i grada. Gradove
ugro\u017eava gradoljublje. Iz \u010de\u017enje za gradom, a mnogo vi\u0161e iz o\u010dajanja, prema
velikim gradovima teku velike lokalne seobe naroda. U najbli\u017eoj budu\u0107nosti te
seobe bi\u0107e ve\u0107e od one koja je dva milenijuma posle razaranja Troje uni\u0161tila Rim
i mediteranski svet bacila u potpuni haos.<\/p>

Marginalno, neobrazovano, nedou\u010deno, proletersko,
nekultivisano, negradsko stanovni\u0161tvo hrli u gradove. Kada broj stanovnika
grada pre\u0111e odre\u0111enu cifru, on se obnavlja spolja, mehani\u010dkim prira\u0161tajem i to
je normalan proces. Ali ti ljudi moraju prihvatiti gradski na\u010din \u017eivota,
obi\u010daje, pona\u0161anje, manire... Oni moraju suzbiti netrpeljivost prema gradu,
privoleti se dubljim normama gradskog \u017eivota.<\/p>

Danas,
uzgred re\u010deno, grad se samorazara i svojim nenormalnim rastom, svojom
veli\u010dinom. U megalopolisima se gubi pravi urbanitet, gubi se, da tako ka\u017eem
solidarnost me\u0111u gra\u0111anima, intima, poznanstva, uzajamno razumevanje. Aristotel
je govorio da grad ne treba biti ve\u0107i od prostora dopiranja ljudskog glasa, ne
misle\u0107i, naravno, na fizi\u010dko prostiranje glasa, ve\u0107 na mogu\u0107nost komunikacije i
odr\u017eavanja kontakata izme\u0111u gra\u0111ana, mogu\u0107nosti da gra\u0111anin \u010duje i da bude
saslu\u0161an. U ogromnim urbanim sredinama to nije mogu\u0107e i onda nastaje
disonancija, nastaju gradske gerile, porast kriminala, otu\u0111enje, a kod nas jo\u0161
pseudogradske, folklorne subkulture, jer kod nas ne postoji underground
subkultura ve\u0107 folklorna.<\/p>

*Mr\u017enja
prema gradu je, dakle, glavni razlog razaranja gradskog prostora u ovom ratu?<\/b><\/p>

U uzavrelom vremenu, kakvo je ovo, netrpeljivost prema
gradu poprima patolo\u0161ke oblike. Pravi seljak kad do\u0111e u grad lak\u0161e se u\u017eivljava
od polugradskog ili prigradskog \u010doveka. Polugradski svet je hendikepiran jer je
napustio svoj etni\u010dki milje, a jo\u0161 se nije uklopio u novi, gradski. Ljudi koji
\u017eive na prilazima gradu, u prigradskim naseljima, na periferijama, ljudi koji
su stigli u gradove, a da jo\u0161 nisu shvatili gde su stigli, ljudi koji su
prikra\u0107eni ili im je sujeta ugro\u017eena, ljudi koji su bez posla, bez prihoda,
izbili su u prve redove boraca u ovom ratu. Postali su vojvode, vojskovo\u0111e,
ratnici, zaslu\u017enici. Oni ose\u0107aju duboku averziju prema gradu i gradskom
stanovni\u0161tvu. Oni su na putu da stvore novu bur\u017eoaziju \u010dime se zavr\u0161avaju svi
ratovi. Ratovi \u010desto i nisu ni\u0161ta drugo do oru\u017eane migracije. Kad ovo ka\u017eem ne
mislim da su ove osobine svojstvene nekoj naciji kao naciji, ve\u0107 je re\u010d o
dostignutom civilizacijskom nivou.<\/p>

*Kako
ocenjujete period posle smrti Josipa Broza? Da li je rat bio neizbe\u017ean u zemlji
koja je 45 godina provela pod nedemokratskim re\u017eimom?<\/b><\/p>

Ja sam naivno verovao da je mogu\u0107a transformacija komunizma
u Jugoslaviji u dru\u0161tvo slobodnog tr\u017ei\u0161ta, i da je tu promenu mogu\u0107e izvr\u0161iti
mirnim putem. Da se na partijskim kongresima \u010de\u0161\u0107e \u010dula re\u010d socijaldemokratija,
da se Partija podelila na levo i desno krilo, na, uslovno re\u010deno bolj\u0161evike i
menj\u0161evike, da je nakon toga uspostavljen vi\u0161epartijski sistem i sprovedeni
izbori i uspostavljene ostale demokratske institucije i kontrola vlasti, danas
bi stvarnost bila radikalno druga\u010dija. Pretpostavljam da je to bio scenario
Zapada, ali su stvari izmakle kontroli, u prvom redu zbog eksplozije
nacionalizma.<\/p>

Jugoslavija je imala \u0161anse da prva u\u0111e u evropski sistem i
sa Markovi\u0107em je to moglo da se desi, ali je sve u\u010dinjeno da do toga ne do\u0111e.
Da je na vreme pregovarano o konfederalnim odnosima i da je oko toga postignut
sporazum, rata ne bi bilo.<\/p>

Iako je te\u0161ko re\u0107i kakva je uloga \"mra\u010dnih sila\",
i sivih eminencija, kakvi sve interesi velikih sila postoje, \u0161ta se sve krije u
glavama oficira i politi\u010dara, ne verujem da je na\u0161u situaciju neko smislio. Ona
je toliko apsurdna da nije mogla biti smi\u0161ljena. Niko nije mogao da smisli da
se Slobodan Milo\u0161evi\u0107 pona\u0161a ovako arogantno i inad\u017eijski, da brane\u0107i
Jugoslaviju sru\u0161i Jugoslaviju, da navodno brane\u0107i Srbiju sru\u0161i Srbiju, da sve
dovede do nule. On je \"genije\" nihilizma i demon nihilizma, on
samorazaraju\u0107i nagon nosi u sebi, i prenosi ga na druge.<\/p>

*Da
li su pripreme za rat po\u010dele jo\u0161 posle \"istorijske\" Osme sednice CK
SK Srbije?<\/b><\/p>

\u010cinjenica je da je propaganda za rat sprovo\u0111ena kroz
duhovnu sferu. Romani Dobrice \u0106osi\u0107a, davali su, sve u svemu, ipak idili\u010dnu
sliku rata. Za razliku od, recimo, ratnih romana Dragi\u0161e Vasi\u0107a. Isto tako
ratni filmovi u kojima Bate \u017divojinovi\u0107i ubijaju Nemce na snopove stvarali su
kod nekih slojeva naroda iluziju da je rat onakav kakav nije. Veliku
odgovornost snosi i akademski serkl i intelektualna i ova druga \u010dar\u0161ija koja je
stvarala atmosferu da je srpsko-hrvatski rat neophodan, neizbe\u017ean, da \u0107e biti
dobijen i da je, maltene, koristan. S druge strane, nije postojala antiratna
protivte\u017ea.<\/p>

.<\/p>\n

Izvor:\u00a0xxz magazin<\/a>\u00a0(2019), preuzeto iz knjige \"Glib i krv\", 1992.<\/p>\n

*\u0160ta mislite o ideji nezavisnih intelektualaca da napi\u0161u \"antimemorandum\"?<\/b><\/p>

To je zdrava ideja, ali joj je, figurativno re\u010deno, jedina mana \u0161to je racionalna, a kod nas danas ni\u0161ta \u0161to je racionalno ne prolazi. Realizacija te ideje mora da po\u010dne od sistematske promene mentaliteta. To nije neizvodljivo u savremenom svetu - i to se najbolje vidi u razlici mentaliteta u dve nema\u010dke dr\u017eave. Zapadni Nemci su solidno prevaspitani, nema sumnje. Zatim, treba shvatiti da je lep\u0161e \u017eiveti u zemlji sa vi\u0161e kultura, nego u monokulturnoj sa vi\u0161e religija, nego samo sa jednom. Stranci su shvatali vrednost jugoslovenskog multikulturalizma bolje nego mi - prednosti raznolikosti pejsa\u017ea, folklora, no\u0161nji, obi\u010daja, arhitekture, tipova ljudi...<\/p>

Na Balkanu pojedina\u010dna re\u0161enja nisu mogu\u0107a, niti trajna. Odnosi izme\u0111u balkanskih naroda se moraju re\u0161avati globalno. Mislim da polazi\u0161te \"antimemoranduma\" koji bi nabacio neke od takvih ideja, treba da bude demilitarizacija Balkana, dosledno razoru\u017eavanje, simboli\u010dan zna\u010daj granica, isti standardi ljudskih prava, stvaranje objektivnog informacionog prostora i, neizostavno, slobodno tr\u017ei\u0161te. To su preduslovi za normalan \u017eivot na Balkanu.<\/p>

Neposredni ciljevi nezavisnih intelektualaca? Pa da jedni drugima pomognu da \u017eive u mraku! Mo\u017eda nam predstoje godine mraka i mra\u010dnja\u0161tva, verskog, nacionalnog i svakog drugog.<\/p>

*Prokomentari\u0161ite tezu o Srbima kao \"bo\u017eanskom\" i \"kosmi\u010dkom\" narodu. I, uop\u0161te, \u0161ta je to \"dobar Srbin\"?<\/b><\/p>

Metafora o bo\u017eanskom narodu je smejurija i ja je u krajnjoj liniji ne razumem. To je znak te\u0161kog primitivizma i li\u010di na jevtin okultizam. Kreatori takvih metafora treba da pre razmisle \u0161ta sve tom \"bo\u017eanskom\" narodu nedostaje, u memoriji i u stvarnosti - nedostaje formiranje nacionalne svesti. U uspomenama manjka aristokratija, prosve\u0107eni apsolutizam, nedostaje pravi obrazovani kler. Da imamo milion dobro obrazovanih jezuita oni ne bi lupetali o Srbima kao kosmi\u010dkom narodu, ve\u0107 bi teolo\u0161ke teme na neki fini na\u010din povezali sa nacionalnim. Kad je ve\u0107 o jezuitima re\u010d, zamislite da jedan francuski intelektualac vernik, tipa Tejar de \u0160ardena objasni Francuzima da su \"kosmi\u010dka nacija\". Ceo bi se Pariz tresao od smeha.<\/p>

Dobar Srbin je pametan Srbin. Srbin kosmopolita, Srbin koji se ne pla\u0161i da \u017eivi u \"velikom svetu\" i da taj svet priziva k sebi, dobar Srbin je lai\u010dka pojava sa lai\u010dkim shvatanjem kulture, dobar Srbin je odelio nivo religije i nivo op\u0161tenja sa Bogom, sa apsolutom i on voli svoj samostalni religiozni \u017eivot. Dobar Srbin je onaj koji shvata da Srbi, rasejani po Balkanu, mogu da \u017eive samo u simbiozi sa drugim narodima. To je srpska politika i intelektualci bi odavno trebalo da utuve u glavu svakom Srbinu, od Gara\u0161anina naovamo. Dobar Srbin treba da ima nagon ka integrisanju, nasuprot danas dominantnom nagonu ka izdvajanju i zatvaranju. Onog trenutka kad se ovo ludilo okon\u010da, kad postane jasno da je srpski velikodr\u017eavni projekat bio te\u017eak proma\u0161aj mora\u0107emo po\u010deti iz po\u010detka svi na ovim prostorima. To \u0107e biti vreme novih balkanskih patriotizama, koji \u0107e se zasnivati i povezivati na, da ga tako nazovem, \"filozofskom erotizmu\". Na Balkanu mo\u017ee da se opstane samo ako se ljudi vole.<\/p>

*U novogovor su u\u0161la nova zna\u010denja termina \"neprijatelj\", \"izdajnik\" i njima sli\u010dnih. Kakav je polo\u017eaj intelektualca koga su aktuelne vlasti anatemisale?<\/b><\/p>

\u010cudna je situacija - postoji privid slobode \u0161tampe, mo\u017eete da napi\u0161ete sva\u0161ta, da vre\u0111ate ljude, da Milo\u0161evi\u0107a nazovete magarcem i da zbog toga ne budete osu\u0111eni. Ali nemogu\u0107e je da Milo\u0161evi\u0107a pitate neke stvari, pogotovo neki ljudi to ne mogu, ja ne mogu da odem na televiziju i da ga pitam \u0161ta je sa Kosovom, \u0161ta sa olako obe\u0107anom brzinom, ko je odgovoran za rasturanje Jugoslavije, za izbijanje rata, za besmislene \u017ertve koje su pale... Imamo privid slobode, a defakto su neki ljudi pod apsolutnom medijskom i svakom drugom blokadom i izlo\u017eeni hajci.<\/p>

Na\u0161 dana\u0161nji novototalitarizam ne uzbu\u0111uju toliko finalni proizvodi mi\u0161ljenja ve\u0107 tehnologija mi\u0161ljenja. Nije problem \u0161ta \u0107u re\u0107i nego kako \u0107u re\u0107i. Ne \u0161ta mislim, nego kako mislim. Forme mi\u0161ljenja su na udaru. Ljude nije iritiralo \u0161to sam kontrirao u idejama niti \u0161to sada pri\u010dam protiv vlasti, ve\u0107 na\u010din na koji to radim. Mi\u0161ljenje menja znak, ali to je isti diskurs. Promenjene su vrednosne kategorije, ali je mehanizam isti. Prisiljeni smo da se suo\u010davamo i mirimo sa kli\u0161eima, u politici, u kulturi, u jeziku... a i to je sve neka vrsta totalitarizma.<\/p>

*Kako reagujete na optu\u017ebe da ste bili bliski biv\u0161oj strukturi vlasti i da ste bili \"dr\u017eavni arhitekta\"?<\/p>

Bio sam graditelj. A graditelji, otkad je sveta i veka, grade po nalogu careva, kraljeva, velmo\u017ea, kondotijera, bankara. Posle, ako su bili valjani graditelji, njihovi se naredbodavci pominju, ukoliko se pominju, vi\u0161e po njihovim no po sopstvenim delima.<\/p>

Bli\u017ei primer: Tre\u0107u internacionalu niko ne\u0107e pamtiti po Zinovjevu, pa ni po Lenjinu, ve\u0107 po Tatlinovom spomeniku, bez koga nema nijedne istorije moderne umetnosti... U okvirima morala mog zanata trudio sam se da budem apsolutno samosvojan, o \u010demu, valjda, svedo\u010de moja dela i moje knjige. Ne, ja se ne moram odricati ni svojih dela ni svojih knjiga. Ne bih bio sre\u0107an da iza mene ostaju tomovi marksisti\u010dkih, neomarksisti\u010dkih i, docnije, marksisti\u010dko-antimarksisti\u010dkih rasprava. U\u010destvovao sam u vlasti, \"u\u010destvovao\", ako tako mo\u017ee da se ka\u017ee, \u010detiri godine i imam razloga da razmi\u0161ljam da li je to bilo pametno, i da li se zbog ove ili one tu\u0111e gluposti ili svinjarije trebalo povla\u010diti. Mo\u017eda \u0107u jednom zaklju\u010diti i da je trebalo. Ali to su danas sasvim idili\u010dni, mirnodopski razgovori. Danas je re\u010d o drugim, mnogo te\u017eim ostavkama - politi\u010dkim, moralnim, intelektualnim, o ostavkama onih koji snose ma i deo krivice za desetak, dvadesetak hiljada mrtvih, za osaka\u0107ene mladi\u0107e, za slu\u0111enu mladost, za ubistva na Kosovu, za varvarski razorene, sa\u017ee\u017eene gradove. Kad se sve zavr\u0161i, ko ostane \u010dista obraza stojim mu na raspolaganju da nastavimo ovaj razgovor.<\/p>\n

fra DRAGO BOJI\u0106: Sanjam o svijetu bez spomenika <\/h1>\n

Intervju\u00a0<\/h2>

Bogdan Bogdanovi\u0107 arhitekt\u00a0i umjetnik, filozof grada i gradnje zadnje godine svoga \u017eivota pro\u017eivio je kao\u00a0emigrant u Be\u010du. Autor memorijalnog spomenika Kameni cvijet u Jasenovcu te\u00a0mnogih drugih spomenika antifa\u0161izmu s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije; biv\u0161i
gradona\u010delnik Beograda (1982-1986), profesor arhitektonskog fakulteta u
Beogradu, autor brojnih radova o arhitekturi grada, posebno o njezinim mitskim
i simboli\u010dkim aspektima, posljednjih godina \u017eivota pisao je i objavljivao na
njema\u010dkom: Grad i smrt (Die Stadt und der Tod), 1993; Arhitektura uspomena
(Arhitektur der Erinnerungen), 1994; Grad i budu\u0107nost (Die Stadt und die
Zukunft), 1997; Ukleti graditelj (Der verdammte Baumeister), 1997. Godine 2002.
Bogdanovi\u0107 od austrijske vlade dobiva nagradu za \u017eivotno djelo za znanost i
umjetnost.<\/p>

Na\u0161ao se zbog javnog i\u00a0o\u0161trog kritiziranja Milo\u0161evi\u0107eve politike prema drugim narodima biv\u0161e dr\u017eave,\u00a0velikosrpskog nacionalizma i razaranja hrvatskih i bosanskih gradova na udaru\u00a0kritike Milo\u0161evi\u0107evog politi\u010dkog re\u017eima. Nakon godina pretrpljenih provokacija,
politi\u010dkih tortura, maltretiranja, pa i javnih poziva na lin\u010d, Bogdanovi\u0107i su
krajem 1993. godine prisiljeni napustiti Beograd. Uto\u010di\u0161te su prona\u0161li u Be\u010du.<\/p>

O Bogdanu Bogdanovi\u0107u,\u00a0njegovu \u017eivotu i stvarala\u0161tvu dalo bi se ispisati puno stranica. U Europi i\u00a0svijetu priznat kao zna\u010dajan arhitekt i filozof urbanizma i po\u0161tovan zbog
svojih politi\u010dkih stavova, u vlastitoj zemlji, izuzimaju\u0107i nekolicinu\u00a0prijatelja, uglavnom smatran izdajnikom Srbije i Srba, posljednje godine\u00a0pro\u017eivio je tiho i povu\u010deno. Nije radio nikakve projekte, jer je smatrao kako\u00a0je dao \u0161to je dati imao i da bi sve drugo bilo ponavljanje. Stoga se\u00a0posljednjih godina isklju\u010divo bavio spisateljstvom u podru\u010dju arhitekture,\u00a0prije svega one urbanisti\u010dke.<\/p>

Bogdanovi\u0107 govori o\u00a0dana\u0161njoj Srbiji, o Beogradu i drugim gradovima s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije, o\u00a0njegovim spomenicima i spomeni\u010dkoj kulturi uop\u0107e... Razgovor s Bogdanovi\u0107em\u00a0vodio je Drago Boji\u0107 u velja\u010di 2007. za reviju Svjetlo rije\u010di. Bogdan
Bogdanovi\u0107 je umro u lipnju 2010.<\/p>

Gospodine Bogdanovi\u0107u,
pro\u0161lo je ve\u0107 vi\u0161e od desetlje\u0107a otkad ste napustili Beograd. U me\u0111uvremenu se
u Beogradu, Srbiji i na cjelokupnom balkanskom prostoru \u0161to\u0161ta toga izmijenilo.
Mo\u017eete li povu\u0107i paralelu izme\u0111u Va\u0161eg Beograda i ovoga dana\u0161njeg, Srbije onda
i danas, i kako vidite njezinu budu\u0107nost?
<\/p>

Beograd se u posljednjem desetlje\u0107u\u00a0jako promijenio. Na gore. Tu dekadenciju najlak\u0161e je vidjeti na sudbini jezika.\u00a0Dana\u0161nji beogradski jezik iritira. Brz je, zapetljan, bez melodioznosti. Ovdje\u00a0je vi\u0161e rije\u010d o tonu jezika, a ne o lingvistici. Brutalan je i agresivan. Takvo\u00a0histeri\u010dno sporazumijevanje ljudi govori o njihovoj nesre\u0107i. Dana\u0161nji identitet\u00a0Beograda se najbolje vidi na primjeru jezika. Ali i mnogo toga drugoga govori o\u00a0promjenama Beograda. Grad stra\u0161no raste. Gotovo je veli\u010dine Be\u010da i \u010desto se s\u00a0njim voli uspore\u0111ivati. U ovoj usporedbi s Be\u010dom prisutna je paklena anomalija:\u00a0s obzirom na svoju veli\u010dinu, Beograd bi kao i Be\u010d trebao biti vi\u0161enacionalan,\u00a0vi\u0161ekonfesionalan, multi-kulti itd, al' Beograd to nije. Ako u Be\u010du ima,\u00a0recimo, sto tisu\u0107a Srba, onda bi u Beogradu trebalo biti bar pedeset tisu\u0107a\u00a0Austrijanaca. Beograd je monolitan grad: jedan jezik, jedna nacija, jedna\u00a0vjera... U posljednja dva desetlje\u0107a Beograd je isklju\u010den iz\u00a0multinacionalnosti, multietni\u010dnosti, multijezi\u010dnosti. Monolingvisti\u010dki grad od\u00a0dva milijuna stanovnika je monstrum. Beograd je, zapravo, naduvena palanka. A\u00a0sli\u010dno bi se moglo re\u0107i i za druge ju\u017enoslavenske gradove.<\/p>

Pred rat ste upozoravali\u00a0na stra\u0161ne posljedice Milo\u0161evi\u0107eve politike zasnovane na militarizmu i\u00a0nacionalizmu, zbog \u010dega ste na koncu morali i napustiti Beograd. Danas kad vi\u0161e\u00a0nema ni Milo\u0161evi\u0107a ni mnogih drugih predratnih i ratnih promotora nacionalizma\u00a0i ratnih razaranja, \u010dini se kako s njima i s ratom nisu nestale takve politike.\u00a0Mogu li balkanski narodi, nakon godina ratova i uni\u0161tavanja, kona\u010dno iza\u0107i iz\u00a0mraka nacionalizma?<\/p>

Milo\u0161evi\u0107evski u\u017eas je\u00a0samo fizi\u010dki prestao s njegovom smrti, ali je puno toga nastavilo \u017eivjeti u\u00a0ljudima. Izru\u010divanje Milo\u0161evi\u0107a Haagu je najhrabriji \u0110in\u0111i\u0107ev potez, njegova
li\u010dna hrabrost, li\u010dni rizik. Da ga on nije tamo spakovao, on bi se danas vjerojatno
\u0161etkao Beogradom. Milo\u0161evi\u0107 je ikona srpske dekadencije, njezine moralne\u00a0propasti. Iako navodno vra\u0161ki inteligentan, on je zapravo bio pokvaren \u010dovjek\u00a0koji je sve podre\u0111ivao vlastitoj koristi. Milo\u0161evi\u0107 je oli\u010denje ni\u017ee mentalne i\u00a0moralne stepenice skop\u010dane s agresivnom amoralno\u0161\u0107u. Stra\u0161no je da je narod to\u00a0prihvatio. U Beogradu ima hrabrih ljudi, ali su umorni od borbe protiv zla\u00a0jednog vampira. Veliki broj tih divnih ljudi danas je, nakon godina borbe,\u00a0o\u010dajan. Mo\u017ee biti da ve\u0107 postoji jedna nova generacija koja \u0107e stvarati\u00a0druga\u010diju Srbiju, ali to\u010dak vremena je u Beogradu odavno stao, ve\u0107 je dvadeset
godina vrijeme zaustavljeno. Duga se izolacija odrazila na sve razine \u017eivota,\u00a0posebno na intelektualnu i kulturnu razinu. Primjerice, danas u Beogradu postoji\u00a0mno\u0161tvo lo\u0161ih malih univerziteta. I to potvr\u0111uje dekadenciju grada i dru\u0161tva.<\/p>

U Va\u0161em plodnom\u00a0graditeljskom stvarala\u0161tvu izgradili ste u desetlje\u0107ima nakon Drugog svjetskog\u00a0rata brojne spomenike antifa\u0161izmu. \u0160to vas je vodilo pri gradnji ovih spomenika?\u00a0Kako gledate na pitanje patnje?<\/p>

Ja sam gradio spomenike\u00a0koji ne li\u010de na spomenike. Nisam ih ni zami\u0161ljao kao spomenike. Spomenici\u00a0podsje\u0107aju na muku, na patnju, ali ni\u0161ta ne definiraju, pogotovo ne u
propagandnom smislu. Razbio sam socrealisti\u010dku formu spomenika i ruski utjecaj
tih godina, veoma pro\u0161iren i prisutan u Jugoslaviji. Ja sam radio\u00a0kontemplativne igrarije. Element igre sam uvijek volio. Dok sam ih gradio,\u00a0pri\u017eeljkivao sam svijet bez spomenika.<\/p>\n

Izvor:\u00a0buka<\/a>, \u010dlanak objavljen 2007. u \u010dasopisu \"Svjetlo rije\u010di\", pre\u0161tampan 2014.<\/p>\n

Ovi narodi su, \u010dini se,\u00a0stvoreni da pate i tu patnju nove generacije dodatno kompliciraju. Spomenici\u00a0patnji su neiskreni, \u010desto glupi i komi\u010dni. Takvi ne obja\u0161njavaju vi\u0161e ni\u0161ta,
ne pozivaju ni na \u0161to. \u017delio bih svijet bez spomenika. Spomenike bi mogli\u00a0zamijeniti apstraktni dijagrami koji slave \u017eivot, podsje\u0107aju na njegovu\u00a0kratkoro\u010dnost... Sretan svijet je svijet bez spomenika. Filozofske i\u00a0metafizi\u010dke ideje ne trebaju materiju. Svaki spomenik je pomalo agresivan. A\u00a0sje\u0107anja koja budi su uvijek opasna. Nemogu\u0107 je, naravno, svijet bez povijesti,\u00a0ali trebalo bi graditi povijest pameti, ideja, senzacija, a ne povijest
nadja\u010davanja. No, \u010dini se da je to samo moja pusta \u017eelja!
<\/p>

\u010cudno je da sam ba\u0161 ja gradio Jasenovac. U svemu tome je i Titova uloga. Jasenovac je godinama bio neobilje\u017een. Trebalo je to u\u010diniti i zbog vanjskog svijeta, jer su svi pitali kako to da Jugoslaveni ne \u010dine ni\u0161ta u Jasenovcu. Tito je osje\u0107ao da Jasenovcu ne bi odgovarala pesnica. Svako evociranje bilo je opasno. Kad se pojavio cvijet, svima je laknulo. Jako sam se namu\u010dio i dugo kuburio dok sam istjerao simbol cvijeta. To je \u010ditav roman.<\/p>

Kad je rije\u010d o Jasenovcu, naglasio bih jo\u0161 ne\u0161to. Spomenik pripada onome tko ga je izgradio, odnosno dr\u017eavi na \u010dijem se teritoriju napravi. To je na\u010delo spomeni\u010dke arhitekture. Jasenovac se prema tom na\u010delu uklju\u010duje u historiju hrvatske arhitekture. Spominjem to zato \u0161to su Srbi htjeli sve u historiju srpske arhitekture. \u0160to se ti\u010de emotivne povezanosti sa spomenicima, shvatio sam nakon ru\u0161enja Vukovara da bi ona bila amoralna i da ne smijem biti emotivno navezan. Kad je ru\u0161en Vukovar, ru\u0161ili su ga oficiri koji su mi prije toga dijelili nagrade i priznanja. Spomenici nisu morali biti sru\u0161eni. No, svejedno, ja sam izbrisao emociju. To je bila moja moralna du\u017enost. Kad nema Vukovara, nemam pravo ni pomi\u0161ljati na \u0161tetu na spomenicima.<\/p>

U posljednjem desetlje\u0107u nikli su diljem balkanskog prostora novi spomenici \u017ertvama poginulih. Posebno je komplicirana i te\u0161ka situacija u Bosni i Hercegovini. Mogu li ovi \u010desto nakaradni, nacionalizmom, religijskim fundamentalizmom, mr\u017enjom prema drugima i jednostrano\u0161\u0107u optere\u0107eni spomenici potaknuti na obostrano solidariziranje s patnjom drugih, ili su, tako osmi\u0161ljeni i obojeni, smetnja i ko\u010dnica u izgradnji su\u017eivota?
<\/p>

Svi ti novi spomenici su u\u017easni i stra\u0161ni. Oni su pa\u0107eni\u010dki spomenici, koji slave patnju, a ne \u017eivot. Balkanska kultura je spomeni\u010dka kultura. Europa je zasi\u0107ena spomenicima. U Europi ima prelijepih spomenika, ali danas oni imaju samo scenografsku, teatralnu vrijednost. Njihova emotivna vrijednost je i\u0161\u010dezla. Tako se potvr\u0111uje kako sve \u0161to je bilo tragi\u010dno mo\u017ee postati i komi\u010dno. To je sudbina svih spomenika koji nastaju iz ratova, iz patnje, iz bitaka. Kod mnogih starih spomenika vi\u0161e se nitko gotovo i ne sje\u0107a, a niti se pretjerano zanima tko je tu protiv koga ratovao, i \u010demu zapravo ti spomenici. Zato bi trebalo graditi spomenike op\u0107im vrijednostima. Spomenike pameti, \u010destitosti i drugim vrlinama. No, moja je \u017eelja (utopija) svijet bez spomenika, svijet koji ne\u0107e imati razloga graditi ih.<\/p>

Jasenovac, Bleiburg, Srebrenica... Oplemenjuje li patnja ljude ili ipak produbljuje i stvara za\u010darane krugove prepune mitova u kojima se vidi samo vlastito stradanje i stalno pothranjuje zla \u017eelja za osvetom i izmirivanjem dugova?<\/p>

Nijedno od ovih mjesta se ne\u0107e i ne smije zaboraviti i izbrisati. Na\u0161a ju\u017enoslavenska zla sudbina su mitovi. Mitovi su po sebi veoma fini. Svijet bi bio siroma\u0161niji bez jedne Ilijade ili Odiseje. No, ju\u017enoslavenska pamet ne dijeli mitsko od realnog. To je velika opasnost. Kad se pobrkaju mitovi i stvarnost \u2013 onda nastaje katastrofa. U tom le\u017ei i problem objektivnog sagledavanja vlastitih i tu\u0111ih drugih. Spomenuta mjesta \u017ertava i patnje valja osloboditi od mitskog kako u budu\u0107nosti ne bi bili razlogom novih stradanja i patnje.<\/p>

Budu\u0107nost Bosne i Hercegovine i nakon jedanaest godina od rata jo\u0161 uvijek je neizvjesna. Smatrate li kako bi dokidanjem entiteta, prije svega Republike Srpske nastale na etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju i ljudskim \u017ertvama, stvorilo preduvjete za mirnu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu? Kakva je budu\u0107nost Bosne i Hercegovine?<\/p>

Bosnu i Hercegovinu se ne smije ni u kojem slu\u010daju dijeliti. Posljedice bi bile nesagledive. Osamostaljenje Republike Srpske bi, osim \u0161to bi potvrdilo dr\u017eavu nastalu na zlo\u010dinu i patnji drugih, stvorilo dodatnu konfuziju me\u0111u Srbima. Postojale bi dvije srpske dr\u017eave koje ne bi nikad mogle zajedno funkcionirati, jer jednostavno ne pripadaju jedna drugoj. Me\u0111utim, zabrinut sam za budu\u0107nost Bosne i Hercegovine. Mnoge strasti su uskovitlane. Titoizam i cijelo to vrijeme u biv\u0161oj dr\u017eavi nije uspjelo dovesti do razumnog odnosa i su\u017eivota u ovoj dr\u017eavi. Sje\u0107am se svojih mnogobrojnih putovanja Bosnom za vrijeme Jugoslavije. Danas imam dojam kako je to sve ve\u0107 onda pomalo tinjalo, a politi\u010dari su to iskoristili.<\/p>

Budu\u0107nost Bosne i Hercegovine jest budu\u0107nost Europske unije. Europska ideja je ve\u0107 ozakonjena, ali ho\u0107e li stvarno i prevladati, to je jo\u0161 uvijek te\u0161ko re\u0107i. Ako se tu usuglase sve stvari, onda \u0107e se usuglasiti u Bosni i Hercegovini.<\/p>

Posljednjih godina u Va\u0161em spisateljskom radu dominira tema i problematika grada. Kako gledate na metamorfoze balkanskih gradova? Povucite paralele izme\u0111u Beograda, Zagreba i Sarajeva za vrijeme Jugoslavije i danas?<\/p>

Bio sam u vi\u0161e navrata u Sarajevu poslije rata. Kratko. I uvijek sam osje\u0107ao tenziju u ljudima. Sve je napregnuto. Svaka se rije\u010d izgovara s nadom i napregnuto\u0161\u0107u. S druge strane, u Srbiji nema ni napregnutosti, sve je kaos. Zagreb je u boljoj situaciji. On je definiran europski, ima jasnu europsku orijentaciju za razliku od Beograda koji pliva izme\u0111u maj\u010dice Rusije i tereta mnogih ratova. Veliki je grijeh \u0161to Srbima nije jasno koliko su ti ratovi donijeli \u017ertava. Zbrisane su \u010ditave generacije. A \u0161to su ti ratovi donijeli Srbiji!? Ni\u0161ta. Tek sad je (Srbija) svedena na svoje prave mjere, ne\u0161to kao obrenovi\u0107evska Srbija \u2013 dunavska, europska zemlja, sve vi\u0161e od toga je puka naduhanost. Srbi su u velikoj konfuziji. Najbolje se to vidi na sljede\u0107em primjeru. Ako ih pitate \u017eele li u Europsku uniju, bez oklijevanja \u0107e odgovoriti pa naravno, tamo mi i pripadamo. A kad ih pitate kad \u0107e izru\u010diti Mladi\u0107a, onda ka\u017eu \u2013 koje\u0161ta!, ma ni slu\u010dajno, ne dolazi u obzir. To je slika dana\u0161nje Srbije.<\/p>\n

DRAGO BOJI\u0106: Be\u0161\u010da\u0161\u0107e nad Bogdanovim cve\u0107em<\/h1>\n

Ponovno je\u00a0devastirano Partizansko groblje u Mostaru<\/a>. O\u0161te\u0107eno je svih 700 kamenih cvjetova. Vlasti u Mostaru osudile su taj vandalski \u010din, ali zasad nema nikakvih saznanja o tome tko su po\u010dinitelji vandalskog \u010dina. Zgra\u017eaju se tobo\u017ee mnogi, la\u017eno se skandaliziraju, i u Bosni i Hercegovini i na podru\u010dju cijele Jugoslavije, kao da je uni\u0161tavanje spomeni\u010dke ba\u0161tine ne\u0161to neuobi\u010dajeno na ovim prostorima i kao da je Mostar jedina sredina u kojoj se devastiraju i ru\u0161e antifa\u0161isti\u010dki spomenici. Nije Mostar nikakav izuzetak, niti su Mostarci gori od drugih, jer je u svim biv\u0161im jugoslavenskim republikama, negdje vi\u0161e, negdje manje,\u00a0uni\u0161tavana antifa\u0161isti\u010dka ba\u0161tina<\/strong>. U ve\u0107ini slu\u010dajeva nije se radilo o incidentima, nego o sustavnom uni\u0161tavanju sje\u0107anja (damnatio memoriae).<\/p>

Potpisnik ovih redova imao je sre\u0107u za vrijeme postdiplomskog studija u Be\u010du upoznati\u00a0Bogdana Bogdanovi\u0107a<\/strong>\u00a0(1922. \u2013 2010.) i njegovu suprugu\u00a0Kseniju Anastasijevi\u0107 Bogdanovi\u0107<\/strong>\u00a0(1924. \u2013 2017.) koji su po\u010detkom devedesetih zbog prijetnji Milo\u0161evi\u0107evog re\u017eima morali napustiti Beograd u kojem je Bogdanovi\u0107 od 1982. do 1986. godine bio gradona\u010delnik. Vi\u0161e puta su me ugostili u svom stanu u Be\u010du jer su u to vrijeme, bilo je to izme\u0111u 2006. i 2009. godine, rijetko izlazili u javnost, osim u posebnim prilikama kad bi bile promocije Bogdanovi\u0107evih knjiga ili primjerice premijera dokumentarnog filma austrijskog publiciste i redatelja Reinharda Seissa 2008. godine \u2013 \u201eArchitektur der Erinnerung. Die Denkm\u00e4ler des Bogdan Bogdanovi\u0107\u201c (\u201eArhitektura sje\u0107anja. Spomenici Bogdana Bogdanovi\u0107a\u201c).<\/p>

Iz tih dru\u017eenja nastao je i intervju (Bogdan Bogdanovi\u0107: Sanjam o svijetu bez spomenika) koji je objavljen u franjeva\u010dkom mjese\u010dniku\u00a0Svjetlo rije\u010di\u00a0<\/strong><\/em>u Sarajevu, u velja\u010di 2007. godine, u vrijeme urednika fra Ivana \u0160ar\u010devi\u0107a. On mi je i predlo\u017eio da poku\u0161am stupiti u kontakt s Bogdanom Bogdanovi\u0107em i uraditi s njim intervju. Kad sam prvi put do\u0161ao na vrata stana Bogdanovi\u0107evih, gospo\u0111a Ksenija me zamolila da razgovor bude kratak, jer se Bogdan brzo umara i jer su oboje u godinama. Me\u0111utim, razgovor je potrajao satima, a tako \u0107e biti i u na\u0161im sljede\u0107im dru\u017eenjima. Nakon prvog susreta Bogdan Bogdanovi\u0107 mi je poklonio svoju knjigu \u201eZaludna mistrija. Doktrina i praktika bratstva zlatnih (crnih) brojeva\u201c s posvetom ispisanom njegovim unikatnim rukopisom. Tu knjigu nisam dobro razumio ni onda, a i danas se mu\u010dim s njezinim sadr\u017eajem. Ipak, \u010duvam je kao relikviju. Relikvije i jesu upravo takve:\u00a0\u0161to ih manje razumije, \u010dovjeku su dra\u017ee<\/strong>.<\/p>

Nisam snimao na\u0161e razgovore, ali sam sa\u010duvao zabilje\u0161ke iz tih razgovora. Bogdan Bogdanovi\u0107 mi je ispripovjedio puno toga iz svog \u017eivota, i privatnog i profesionalnog, a kad bi na trenutke zastao ili bio nesiguran kad se ne\u0161to dogodilo, tu je uskakala Ksenija, dugogodi\u0161nja profesorica engleskog jezika i knji\u017eevnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, fotografskim pam\u0107enjem i istan\u010danim osje\u0107ajem za pripovijedanje. Mene su u po\u010detku ponajvi\u0161e zanimali spomenici, ali kroz pri\u010du o spomenicima Bogdanovi\u0107 je opisivao i vrijeme i okolnosti u kojima su nastajali. S melankolijom se sje\u0107ao\u00a0svog prvog spomenika na Jevrejskom groblju u Beogradu<\/strong>\u00a0koji onda\u0161nja jugoslavenska javnost nije gotovo ni registrirala, iako je taj spomenik Bogdanu Bogdanovi\u0107u bio jedan od dra\u017eih, mo\u017eda i zbog toga \u0161to je bio prvi. Bogdan Bogdanovi\u0107 \u0107e biti sahranjen upravo na Jevrejskom groblju, u blizini vlastitog spomenika, kao i njegova supruga Ksenija.<\/p>

Rijetki su ljudi takve \u0161iroke erudicije i gospodske profinjenosti kao \u0161to su bili Bogdanovi\u0107i. Fasciniralo me je njihovo znanje. Iznenadio sam se kako dobro Bogdan Bogdanovi\u0107 poznaje teologiju i s kojom posve\u0107eno\u0161\u0107u i po\u0161tovanjem tuma\u010di svetoga Augustina ili svetog Tomu Akvinskog. Ni\u0161ta od pozerstva, ni\u0161ta od nadmenosti. Filozofiju je jo\u0161 bolje poznavao jer je i prijateljavao s nekim od velikih filozofa 20. stolje\u0107a. Mislio sam da Bogdanovi\u0107 ne poznaje povijest\u00a0Bosne Srebrene<\/em>, franjeva\u010dke zajednice kojoj pripadam, ali i tu sam se prevario. Dobro je poznavao povijest crkava i vjerskih zajednica u Jugoslaviji i op\u0107enito povijest religija. Danas mi je ponekad \u017eao \u0161to sve to nisam snimio. Ali bila su to opu\u0161tena dru\u017eenja, uz rakiju koju je Bogdan dobivao iz Srbije ili fratarsko vino koje sam donosio iz samostana be\u010dkih franjevaca, pa ne bi imalo smisla snimati drugarske razgovore.<\/p>

Zbog svojih ideja i stavova Bogdan Bogdanovi\u0107\u00a0nije bio prihva\u0107en u akademskoj zajednici<\/strong>, a jo\u0161 manje u politi\u010dkoj. Nije se uklapao u onda\u0161nja estetska pravila jer je, prema vlastitim rije\u010dima, \u201erazbijao socrealisti\u010dku formu spomenika\u201c. Bogdanovi\u0107 je gradio \u201ekontemplativne igrarije\u201c, ideolo\u0161ki neutralne, a to se onda\u0161njim vlastima uglavnom nije svi\u0111alo. Zbog toga je nailazio na nerazumijevanje cijeli \u017eivot pa i kad je radio\u00a0Jasenova\u010dki cvijet<\/strong>. Njegov prijedlog toliko je uznemirio komunisti\u010dke vlasti da je Bogdan Bogdanovi\u0107 pozvan na razgovor kod Josipa Broza Tita. U vi\u0161esatnom razgovoru, pri\u010dao mi je Bogdan, uspio je \u201eubediti Tita\u201c da Jasenovcu ne bi odgovarale nikakve \u201epesnice, srpovi i \u010deki\u0107i\u201c, a i Tito se bojao da komunisti\u010dki simboli ne bi pasali u Jasenovcu. \u201eKad se pojavio cvet\u201c, prepri\u010davao je Bogdan, \u201esvima je laknulo\u201c: \u201edugo sam kuburio dok sam isterao simbol cveta. To je \u010ditav roman.\u201c Da Tito nije prihvatio njegov prijedlog, pri\u010dao je Bogdan Bogdanovi\u0107, vjerojatno ne bi dobio nove prilike da radi spomenike, jer nije dobro kotirao ni u akademskoj zajednici, s kojom je posve raskinuo, a ni kod ideolo\u0161ki zagri\u017eenih \u010dlanova Partije. \u201ePravo je \u010dudo da je pro\u0161ao kameni cvet. Da nije bilo Tita, ne bi bilo ni cveta\u201c, govorio je Bogdanovi\u0107.<\/p>\n

Izvor: lupiga.com<\/a>, 22.6.2022.
<\/p>\n

Bogdanovi\u0107evi spomenici posve su suprotni onda\u0161njoj komunisti\u010dkoj ideologiji<\/strong>. Nemaju ni\u0161ta zajedni\u010dko s njom, ni ideje, ni simbole, ni poruke. Zbog toga se Bogdanovi\u0107eve spomenike ne mo\u017ee ni tuma\u010diti kroz tu ideolo\u0161ku prizmu, kako to \u010dini dio sada\u0161njih antifa\u0161ista, jer su to dva potpuno razli\u010dita svijeta. Bogdanovi\u0107 je na svojim spomenicima harmoni\u010dno povezivao simbole razli\u010ditih kulturnih i religijskih tradicija, ali uvijek tako da ni jedan od njih ne bude dominantan, da ne na\u0161teti ideji i univerzalnoj poruci svojih spomenika. Metafizika mu je bila va\u017enija od fizike, duh od materije, ideja od ideologije.<\/p>

Bogdanovi\u0107u su se gadili svi balkanski nacionalizmi<\/strong>, a velikosrpski, koji je osjetio na vlastitoj ko\u017ei, ponajvi\u0161e: \u201eveliki greh je \u0161to Srbima nije re\u010deno koliko je \u017ertava bilo u ratovima. Zbrisane su generacije. \u0160ta su ratovi doneli Srbiji? Ni\u0161ta. Tek sada je svedena na svoje prave mere, ne\u0161to kao Obrenovi\u0107eva Srbija, dunavska, evropska zemlja. Sve drugo bila je naduvanost i tr\u010dkaranje u ruske okvire.\u201c Za Slobodana Milo\u0161evi\u0107a govorio je da je \u201eikona srpske dekadencije i srpske moralne propasti\u201c: \u201eMilo\u0161evi\u0107 i Tu\u0111man su ni\u017ea mentalna i moralna stepenica, skop\u010dana s agresivnom amoralno\u0161\u0107u. Stra\u0161no je da je to narod prihvatio. Milo\u0161evi\u0107ev u\u017eas je fizi\u010dki prestao, ali od njega je puno ostalo u ljudima. U Beogradu ima hrabrih ljudi, ali su umorni od borbe protiv zla jednog vampira. Veliki broj divnih ljudi, danas su ve\u0107 o\u010dajni.\u201c<\/p>

Govorio mi je Bogdanovi\u0107 da je zabrinut za sudbinu Bosne i Hercegovine: \u201eMnoge strasti su uskovitlane. Titoizam to nije doveo do razumnog odnosa. Ja sam puno putovao u to vreme. Sve je to nekako tinjalo.\u201c Interesantna su i Bogdanovi\u0107eva zapa\u017eanja o gradovima: \u201eU Sarajevu je sve napregnuto. Puno je tenzija u ljudima. Svaka re\u010d izgovorena je s nadom i napregnuto\u0161\u0107u. U Beogradu je haos, bez napregnutosti. To\u010dak vremena je u Beogradu stao. On pliva izme\u0111u maj\u010dice Rusije i mnogih ratova. To je monolitan grad, monolingvisti\u010dki grad, naduvena palanka. I jezik je brutalan, agresivan. Zagreb je u ne\u0161to boljoj situaciji. Za razliku od Beograda, on ima jasnu evropsku orijentaciju.\u201c<\/p>

U vrijeme kad je gradio Partizansko groblje u Mostaru, koje je posljednjih trideset godina stalno na udaru vandala, pozvao ga je na razgovor onda\u0161nji mostarski biskup Petar \u010cule (1898. \u2013 1985.) i molio da uradi projekt za mostarsku katedralu ili neku drugu crkvu. Bogdanovi\u0107 mu je u tom razgovoru rekao da mu se ne svi\u0111aju novosagra\u0111ene katoli\u010dke crkve, da je u njima premalo metafizi\u010dkoga i da \u201eBog zaslu\u017euje bolje\u201c. Biskup mu je rekao da ni on nije zadovoljan s novim crkvama i da zato i \u017eeli da Bogdanovi\u0107 uradi bar jednu crkvu. Biskupov prijedlog bio je izazovan, prisje\u0107ao se Bogdanovi\u0107, ali ga ipak nije prihvatio iz po\u0161tovanja prema vjernicima: \u201ekako \u0107e, gospodine biskupe, reagovati va\u0161i vernici kad saznaju da im je ateist sagradio crkvu.\u201c<\/strong> Velika je \u0161teta \u0161to Bogdan Bogdanovi\u0107 nije projektirao crkvu iako bi vjerojatno bilo negodovanja me\u0111u katoli\u010dkim vjernicima.<\/p>

Kad je 1991. godine o\u0161te\u0107en njegov spomenik u Vukovaru<\/strong>, Bogdan Bogdanovi\u0107 je smatrao da bi bilo amoralno \u017ealiti zbog spomenika nakon tolikog stradanja ljudi i uni\u0161tenja grada. O tome je u Be\u010du po\u010detkom 2007. godine ovako govorio (prema mojim zabilje\u0161kama): \u201eEmotivno sam vezan za sve svoje spomenike. Kad je ru\u0161en Vukovar, a ru\u0161ili su ga oficiri koji su mi delili nagrade i priznanja, izbrisao sam emocije. To je bila du\u017enost. Kad nema Vukovara, nemam pravo pomi\u0161ljati na \u0161tetu na spomeniku.\u201c Prisjetio se tada i spomenika u Mostaru: \u201eMostar je u ru\u017enom stanju, ali nije uni\u0161ten jer je ukopan u zemlju.\u201c<\/p>

Imao je Bogdan Bogdanovi\u0107 i u Be\u010du ponuda da radi spomenike. \u010cak je u jednom trenutku bio i pristao da radi spomenik miru. \u201ePo\u010deo sam crtati\u201c, pri\u010dao je Bogdanovi\u0107, \u201ebilo je interesantnih ideja, ali sam primijetio da fal\u0161iram i odustao sam.\u201c I ovdje se Bogdanovi\u0107 pokazao velikim. Nije htio samog sebe reciklirati, jer je smatrao da svako umjetni\u010dko djelo mora biti estetski \u010disto i iskreno. Uz to, Bogdanovi\u0107 je smatrao da nije dobro da stariji ljudi poput njega grade spomenike mla\u0111im generacijama i budu\u0107nosti koju ne\u0107e do\u017eivjeti. Naru\u010diteljima je tada kazao \u201eda je najbolji spomenik miru prestanak svih ratova.\u201c<\/p>

Bogdan Bogdanovi\u0107 je stalno ponavljao da bi bilo najbolje da svijet i ljudi nemaju razloga za spomenike<\/strong>. Ako se ve\u0107 i grade spomenici, neka to budu spomenici \u017eivotu, a ne pa\u0107eni\u010dki spomenici niti spomenici patnji. Vlastite spomenike nikad nije zami\u0161ljao kao spomenike. \u201eI moji spomenici podse\u0107aju na muku\u201c, govorio je Bogdanovi\u0107, \u201eali ni\u0161ta ne defini\u0161u, pogotovo ne u propagandnom smislu.\u201c Bogdanovi\u0107 je smatrao da su spomenici patnji, a takvi su gotovo svi spomenici koji su podignuti nakon ratova devedesetih godina, \u201eneiskreni, komi\u010dni i glupi, ne obja\u0161njavaju vi\u0161e ni\u0161ta, ne pozivaju ni na \u0161to.\u201c<\/p>

Spomenike mogu zamijeniti apstraktni dijagrami koji slave \u017eivot i podsje\u0107aju na njegovu kratkoro\u010dnost, govorio mi je Bogdanovi\u0107: \u201efilozofske i metafizi\u010dke ideje ne trebaju materiju. Svaki spomenik je pomalo agresivan i zato sanjam o svetu bez spomenika. Sre\u0107an svet je svet bez spomenika. Evropa je zasi\u0107ena spomenicima, prelepim spomenicima. Danas imaju samo teatralnu i scenografsku vrednost. Pre su imali i emotivnu, al ona je nestala. Sve \u0161to je bilo tragi\u010dno, mo\u017ee postati komi\u010dno. To je velika opasnost. \u010cudi me da nema spomenika \u010destitosti, pameti, op\u0161tim vrednostima.\u201c<\/p>

Uni\u0161tavanje Bogdanovi\u0107evog spomenika u Mostaru poku\u0161aj je da se zatre dio povijesti i izbri\u0161e antifa\u0161isti\u010dka ba\u0161tina<\/strong>, ali je jo\u0161 vi\u0161e pokazatelj da ovo dru\u0161tvo ne po\u0161tuje tu\u0111u patnju i zajedni\u010dku pro\u0161lost<\/strong>, i ne podnosi lijepo, uzvi\u0161eno i metafizi\u010dko.<\/p>\n

MARIN RAJKOVI\u0106: U\u010ditelj nikada ne mo\u017ee da umre<\/h1>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: arhiv Radmila Brace Andri\u0107a.<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

O NAGRADAMA<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: list \u201eSlobodna Dalmacija<\/a>\", 27.1.1975.
<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

list \"Borba<\/a>\", 20.2.1966.<\/p>

Dodeljene prve \u201cBorbine\u201d nagrade za arhitekturu i urbanizam<\/p>

Pod brojem 6) Partizansko spomen-groblje u Mostaru autor: arh. Bogdan Bogdanovi\u0107, Beograd<\/p>

Nagradu je dobio Najboljim ostvarenjima iz republina dodeljene planete, a za arhitentonono re\u0161enje motela \u201eSljeme\u201c prva nagrada od 10.000 novih dinara<\/p>

<\/p>

U kona\u010dnom razmatranju ova tri rada, ve\u0107inom glasova \u017eiri je odlu\u010dio da se rad arhitekte Ivana Viti\u0107a iz Zagreba nagradi \u201eBorbinom\u201c nagradom za najbolje arhitektonsko ostvarenje u protekloj godini u Jugoslaviji, jer se autor najvi\u0161e pribli\u017eio usvojenim kriterijumima.<\/p>\n

PREDRATNA ZBIVANJA<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: list \"Borba<\/a>\", 12. 3. 1992. godine
<\/p>\n\"Articles\n

Obavijest SABNOR-a Mostar o smrti Bogdana Bogdanovi\u0107a, preminulog 18.6.2010. godine. Izvor: arhiv Radmila Brace Andri\u0107a.<\/p>\n

OSVRTI I SJE\u0106ANJA<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: list \u201eSlobodna Dalmacija<\/a>\", 25.9.2013.
<\/p>\n\n

x<\/p>\n

BOGDANOVI TEKSTOVI<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>\u201c, 13.9.1957.
<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>\u201c, 4.1.1957.
<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>\u201c, 14.9.1956.
<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>\u201c, 30.12.1957.
<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>\u201c, 6.9.1957.
<\/p>\n\n

x<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>\", 5.12.1965.
<\/p>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n <\/use><\/svg> \"Articles <\/a>\n

Izvor: list \u201eBorba<\/a>\", 1-3.1.1957.
<\/p>\n\n\n\n\n\n\n


<\/p>\n\n


<\/p>\n\n\n


<\/p>\n\n


<\/p>\n\n

\u00a0<\/h2>\n","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/partizansko.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/29797","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/partizansko.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/partizansko.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/partizansko.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/partizansko.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=29797"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/partizansko.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/29797\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29809,"href":"https:\/\/partizansko.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/29797\/revisions\/29809"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/partizansko.info\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=29797"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}